Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi upozorio je danas da pojava COVID-19 pogoršava neprilike miliona ljudi bez državljanstva širom svijeta.Prema procjenama UNHCR-a, manje od 100 ljudi je trenutno u riziku od apatridije u Bosni i Hercegovini.

Obilježavajući šestu godišnjicu UNHCR-ove kampanje #IBelong, kojoj je cilj iskorjenjivanje apatridije do 2024. godine, Grandi je pozvao svjetske lidere da se uključe i zaštite stanovništvo bez državljanstva i poduzmu hrabre i brze poteze za iskorjenjivanje apatridije.

Pandemija COVID-19 pokazala je više nego ikad prije potrebu za uključivanjem i hitnost rješavanja apatridije. Pandemija ne diskriminira između državljana i apatrida. Nije u interesu nijedne države, društva ili zajednice da ljudi ostanu bez državljanstva i žive na marginama društva – rekao je Grandi.

Moramo, dodao je on, udvostručiti napore na rješavanju ove uvrede čovječanstvu u 21. vijeku.

U nedostatku važnih zakonskih prava i često u nemogućnosti da pristupe osnovnim uslugama, mnogi ljudi bez državljanstva politički i ekonomski su marginalizirani, diskriminirani i ranjivi na eksploataciju i zlostavljanje. U mnogim zemljama, osobe bez državljanstva, uključujući izbjeglice bez državljanstva, žive u neprikladnim i neadekvatnim sanitarnim uvjetima koji mogu povećati rizik od bolesti – saopćeno je iz UNHCR-a.

U saopćenju se navodi da, iako je globalne podatke teško dobiti, jer stanovništvo bez državljanstva nije uvijek uključeno u nacionalne popise, UNHCR registruje oko 4,2 miliona osoba bez državljanstva u 76 zemalja. Vjeruje se, međutim, da je stvarni broj znatno veći.

Iako je od pokretanja kampanje u novembru 2014. godine u svijetu postignut značajan napredak u smanjenju apatridije, pandemija koronavirusa sada je dodatno pogoršala mnoge poteškoće i nepravde s kojima se osobe bez državljanstva suočavaju.

Bez državljanstva, mnogi apatridi nemaju pristup ili nisu uključeni u osnovne zdravstvene sisteme i mreže socijalne sigurnosti. Ostavljeni su i izuzetno ranjivi u suočavanju s pandemijom – rekao je Grandi.

Međutim, neke su zemlje pokazale liderstvo uključivanjem osoba bez državljanstva u svoj odgovor na COVID-19, osiguravajući im pristup testiranju i liječenju, hrani, odjeći i maskama. Neke vlade pretvorile su registraciju rođenih i druge oblike civilne dokumentacije u osnovnu uslugu, održavajući aktivnosti na terenu uprkos pandemiji te tako pomažući u sprječavanju novih slučajeva apatridije.

Apatridiju je lako rješavati i prevenirati – to je pitanje političke volje da se promijeni status i život neke osobe – no posljedice neaktivnosti, posebno usred pandemije, mogu biti opasne po život. Da bismo zaštitili i spasili živote, pozivamo vlade da riješe apatridije i pobrinu se da nitko ne bude ostavljen – rekao je Grandi.

Iz UNHCR-a navode da je od početka kampanje #Ibelong gotovo 350.000 osoba bez državljanstva steklo državljanstvo na raznolikim mjestima poput Kirgistana, Kenije, Tadžikistana, Tajlanda, Rusije, Švedske, Vijetnama, Uzbekistana i Filipina.

Dvjema UN-ovim konvencijama o pitanju apatridije, pristupilo je 25 zemalja, što danas iznosi 94 zemlje koje su sada potpisnice Konvencije o statusu apatrida iz 1954. godine i 75 zemalja koje su pristupile Konvenciji o smanjenju apatridije iz 1961. godine.

Prema procjenama UNHCR-a, manje od 100 ljudi je trenutno u riziku od apatridije u Bosni i Hercegovini.

Kao što je slučaj u drugim dijelovima svijeta, različiti, često međusobno povezani faktori – konkretno, raspad bivše Jugoslavije, ekonomska, društvena i politička isključenost nacionalnih manjina i nedostatak pristupa registraciji rođenih, naročito u već marginaliziranim zajednicama – uzrokuju apatridiju – navode iz UNHCR-a.

Dodaju da od 2008. godine kada je započeo s programima namijenjenim toj svrsi, UNHCR u BiH je uspio identificirati 1.777 osoba u riziku od apatridije (većinom djece/majke s djecom), te im pomoći u procesu upisa u matične knjige rođenih i državljana i da pribave sve potrebne identifikacije dokumente.