Hercegovačka kuća posluje tri godine i prvi je primjer u Bosni i Hercegovini otkupa i plasmana proizvoda od domaćih proizvođača. Od početnih dvadeset kooperanata, stigli su do 118.

Hercegovačku kuću krasi više od pet stotina različitih domaćih proizvoda. Tokom tri godine poslovanja, na račune poljoprivrednih proizvođača uplaćeno je 670 hiljada KM, bez marže i bez PDV-a. Zahvaljujući sigurnom otkupu proizvoda, većina kooperanata su povećali svoje kapacitete.

VESELIN DUTINA, ravnatelj Agrarnog fonda Trebinje

“Sve u svemu, kada sumiramo rezultate poslovanja, jako smo zadovoljni, ali se nadamo da će u narednim godinama to biti mnogo više i mnogo bolje”.

Pored objekta u Trebinju, Hercegovačka kuća posluje i u Banjaluci. Uskoro će otvoriti objekat u Istočnom Sarajevu, kao i u Beogradu. Hercegovačka kuća je mnogim poljoprivrednim proizvođačima omogućila siguran otkup, što je za svakog poljoprivrednika veoma bitno. Prema informacijama, kupci su zadovoljni autohtonim proizvodima Hercegovačke kuće.

VESELIN DUTINA, ravnatelj Agrarnog fonda Trebinje

“Ako imate stalne kupce koji dolaze svakodnevno i kupuju određene proizvode, ako imate ljude koji par puta posjećuju Trebinje i nezaobilazna im je stanica Hercegovačka kuća, ako imate ljude koji nas kontaktiraju putem društvenih mreža i naručuju poštom proizvode, onda možemo da kažemo da su ljudi zadovoljni ovim proizvodima”.

Jedna od specifičnih biljaka ovog područja je smokva. Izuzetno je zahvalna voćka od koje možete koristiti plod i lišće. Od ploda se priprema džem, slatko, rakija, a list se koristi kao brašno za spremanje sladoleda i čaja koji je dobar za dijabetičare.

BOŽIDAR VLAČIĆ, Poljoprivredno gazdinstvo “Vlačić”, Trebinje

“Svi proizvodi koje radim su bez konzervansa, bez ikakvih aditiva, samo pasterizacija i tako ide na tržište. Tržište je jako zadovoljno. Ja više idem po sajmovima nego po marketima, uglavnom sam zadovoljan svojim radom”.

Smokva nije zahtjevna za održavanje

BOŽIDAR VLAČIĆ, Poljoprivredno gazdinstvo “Vlačić”, Trebinje

“Ništa to ne treba tretirati kad se posadi, treba joj dobra jesenja i proljetna rezidba i to je sve što se radi u ovim smokvićima što ih ja imam”.

Iz Agrarnog fonda kažu da je zbog sigurnog otkupa i plasmana domaćih proizvoda povećan broj poljoprivrednih proizvođača. Mnogi su radili proizvode samo za svoju porodicu, a sada su se preorjentisali na stvaranje viška proizvoda.

VESELIN DUTINA, ravnatelj Agrarnog fonda Trebinje

“Ima tu dosta ljudi kojima je to dopunska djelatnost, koji su zaposleni u potpuno nekim drugim granama privrede, ali ljudi imaju želju da se bave proizvodnjom pa im to bude kao hobi i kao dopuna kućnom budžetu”.

Iz Agrarnog fonda poručuju da nikog ne odbijaju, ako imaju kvalitetan proizvod i svi su dobro došli. Sve proizvode provjere, pa onda izlaze na tržište. Ujedno, otvaranjem novih prodavnica i povećanjem tržišta, Hercegovaćkoj kući će biti potrebna još veća količina kvalitetne robe.