Europska komisija, nakon podnesenog zahtjeva Hrvatske, donijela je odluku o dodjeli 5,1 milijardu kuna (683,7 miliona eura) bespovratnih sredstava za pomoć u sanaciji šteta od potresa, s tim da su raspisana još tri javna poziva Fondu solidarnosti Europske unije kumulativnog iznosa od 383 miliona eura.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Horvat kazao je kako je Europska komisija (EK), nakon podnesenog zahtjeva od strane Hrvatske, donijela odluku o dodjeli 5,1 milijardu kuna (683,7 milijuna eura) bespovratnih sredstava za pomoć u sanaciji šteta od potresa.

Tokom dana objavit će se još dva javna poziva na stranicama Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, jedan u iznosu od 126 milijuna, drugi 141 milijuna eura, s tim da je Ministarstvo kulture i medija javni poziv iznosa 116 milijuna eura već objavilo 26. siječnja. Riječ je o kumulativnom iznosu od 383 miliona eura.

“Ova 5,1 milijarda kuna neće biti dovoljna da bismo u cijelosti, cjelovitom obnovom obnovili kulturnu baštinu, znanstveno obrazovne i zdravstvena ustanove na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Intenzivno se radi na nacionalnom programu oporavka i otpornosti gdje će se aplikacijom nastojati osigurati još jedan izvor nepovratnih sredstava za obnovu”, kazao je ministar Horvat.

Hrvatska je dobila i zajam od Svjetske banke u iznosu od 200 miliona dolara u segmentu znanosti, obrazovanja i zdravstva u omjeru 60:40, kako bi se omogućio završetak radova unutar 18 mjeseci, ukoliko sredstva Fonda solidarnosti ne budu dostatna, a očekuje se kako će se koristiti i sredstva iz državnog budžeta.

“Standardnom metodologijom Svjetske banke procijenili smo štetu na 86 milijardi kuna. U segment konstrukcijske i cjelovite obnove trebat će nam oko 42 milijarde kuna“, zaključio je Horvat.

Na području ingerencije Ministarstva kulture i medija prihvatljivi korisnici fonda su tijela javne uprave koja se nalaze u zaštićenim kulturnim objektima ili kulturnoj cjelini, jedinice lokalne i područne samouprave, vjerske zajednice, udruge civilnog društva koje djeluju u području kulture ili medija, navela je ministrica Obuljen Koržinek.

Najveće štete nastale su na kulturnoj baštini koje su procijenjene po metodologiji UNESCO-a, ponajviše štete su na muzejima, crkvama, Državnom arhivu, groblju Mirogoj itd.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaduženo je za raspodjelu sredstva za obnovu, sanaciju i rekonstrukciju oštećenih školskih i visokoškolskih ustanova, za isplatu nastalih šteta na opremi, omogućavanje zamjenskih objekata za održavanje nastave itd.

Slične štete nastale su i na javnozdravstvenim ustanovama u tri županije pogođene potresom.

Predstavljeni su Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine, Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za vraćanje u uporabljivo stanje infrastrukture u području zdravstva te Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom.