Centar za mirovne studije (CMS) organizirao je tribinu koja se održava u sklopu Human Rights Film Festivala kojom je tema analizirana s novinarske, pravne i psihološke razine.

Tribina “Iza rešetaka: prava migranata u detenciji” bavi se pitanjem zatvaranju migranata u detenciji te propituje trenutne prakse proizvoljne primjene detencije koje se provode u Republici Hrvatskoj.

Tribina je započela prikazivanjem kratkog videa o detenciji u Hrvatskoj koji uključuje i slučaj osobe kojemu je iskustvo boravka u migrantskoj detenciji u Hrvatskoj tragično obilježilo život.



Na tribini su predstavljene smjernice za unapređenje sustava zaštite prava žrtava kaznenih djela počinjenih u detenciji, a tematizirane su psihološke posljedice boravka u detenciji.




Petra Glušćić Puljek je autorica smjernica koja je radila na istraživanju o pravu žrtava kaznenih djela u detencijskim centrima i istražnim zatvorima koja govore o normativnom stanju u istražnim zatvorima po pitanju prava žrtava te pitanju prava migranata unutar administrativne detencije.

“Postoji velika normativna diskrepancija unutar normativne zaštite migranata u odnosu na istražne zatvorenike koji su puno bolje zaštićeni od migranata u praksi i zakonodavnom okviru”, kazala je Glušćić Puljek.

Istaknula je kako razina sudske kontrole detencije migranata nije dostatna, te kako o detenciji arbitrarno odlučuje MUP.

Upozorila je i na manjak prevoditelja, educiranog osoblja i individualne procjene potreba.


Ivana Perić, istraživačka novinarka portala H-alter, svjedočila je detenciji migranata u Korenici gdje su policijski službenici, tvrdi, provodili problematične prakse.

“Riječ je o zadržavanju u neadekvatnim prostorijama, mučenju, verbalnom zlostavljanju i neomogućavanju migrantima da izraze zakonom zajamčeno pravo traženja azila”, kazala je Perić.

Perić kaže kako postoje deseci svjedočanstava ove i prošle godine o ovakvim praksama te kako se pretpostavlja da velik dio slučajeva, puno veći od onih prisutnih u javnosti, ostane nezabilježen.

“Migrante se većinom vraća nazad u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, odakle oni većinom nastoje prijeći granicu s Hrvatskom, nakon što neko vrijeme provedu u policijskim postajama u Hrvatskoj”, svjedoči Perić.

Dragana Knezić, psihologinja iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, istaknula je kako je migrantska detencija, kao i bilo koji drugi oblik lišavanja slobode, ozbiljan rizik za mentalno zdravlje koji za velik dio ljudi ima dugoročne posljedice za psihološko zdravlje i opću dobrobit.

“Posljedice su utoliko veće ukoliko je to lišavanja slobode arbitrarno, ako se percipira kao nepravedno i bez valjanih razloga. Čim dulje traje, to su posljedice ozbiljnije”, kazala je Knezić.

Naglasila je kako većina migranata koja završi u detenciji ima povijest traumatskih iskustava i događaja u prethodnom životu, pri čemu detencija pojačava te rizike.

Posljedice uzrokuju simptome dugotrajne anksioznosti, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja, a posebno su u riziku ranjive skupine, djeca, maloljetnici i obitelji.

Detencija migranata traje od nekoliko sati, jednog dana do tri mjeseca u detencijskom centru u Ježevu, pa sve do 18 mjeseci, koliko je zabilježeno u svijetu.



Programi Human Rights Film Festivala odvijaju se u Kinu Tuškanac i Dokukinu KIC. Ulaz na sve projekcije i programe HRFF-a je slobodan.