Industrijska proizvodnja u EU usporila je u travnju, odražavajući probleme u sektoru sirovina i poluproizvoda, a Hrvatska je prvi put u šest mjeseci bilježila pad, pokazale su procjene europskog statističkog ureda.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u travnju 0.5 posto u usporedbi s ožujkom kada je prema revidiranim podacima uvećana 0.8 posto, pokazale su prve procjene Eurostata.

U eurozoni proizvodnja je ubrzala, na 0.8 posto u odnosu na ožujak, kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0.4 posto.

Najviše je na oba područja u travnju porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2.9 posto u EU i za 3.4 posto u eurozoni.

Intenzivan rast proizvodnje bilježio je i energetski sektor, za 2.9 posto u EU te za 3.2 posto u eurozoni. Smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0.7 posto u EU te za 0.3 posto u eurozoni.

Razlika u tempu proizvodnje na dva područja povezana je sa sektorom intermedijarnih dobara, koji je u eurozoni bilježio istu stopu rasta kao i u prethodnom mjesecu, dok je u EU njezin rast naglo usporio, pokazuje izvješće.

Među zemljama članicama Unije čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Belgiji, za 7.4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Malta i Estonija s rastom proizvodnje za 5.6 odnosno 4.4 posto.

U Hrvatskoj je proizvodnja u travnju na mjesečnoj razini pala 2.1 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg studenoga. U ožujku porasla je 3.4 posto.

Najviše je u travnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Danskoj, za 3.8 posto. Slijede Mađarska i Litva s padom proizvodnje od 3.2 odnosno 2.4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar i Švicarsku.

U odnosu na prošlogodišnji travanj, kad je većina zemalja uvela stroge mjere zatvaranja kako bi zaustavila širenje koronavirusa, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima skočila za 38.7 odnosno 39.3 posto.

U ožujku je prema revidiranim podacima europske statističke agencije porasla 11.5 posto na oba područja.

Najviše je i u EU i u eurozoni u travnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, koja je više nego udvostručena.

U sektoru kapitalnih dobara proizvodnja je poskočila 67.5 posto u EU te 65.4 posto u eurozoni. Slijedi i sektor intermedijarnih dobara s rastom proizvodnje za 36.9 odnosno 38.7 posto.

Znatno blaži, ali još uvijek snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 14 posto u EU te za 15.4 posto u eurozoni. Blizu je i energetski sektor s rastom proizvodnje za 13.8 odnosno 14.4 posto.

Na godišnjoj je razini među zemljama Europske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najveći rast industrijske proizvodnje u travnju bilježila Italija, za 79.5 posto.

Slijede Slovačka s rastom proizvodnje za 69.1 posto te Rumunjska sa 64.5 posto.

Hrvatska je među tri zemlje s najnižim dvoznamenkastim stopama rasta proizvodnje u travnju, za 17.3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Blizu su i Estonija i Malta gdje je porasla 16.8 odnosno 17.5 posto.

U ožujku proizvodnja je u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla 9.9 posto.

Jednoznamenkasti rast proizvodnje bilježile su samo Nizozemska, Danska i Finska, za 8.8 odnosno 6.7 i 3.1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.