Srbi koji ne žive u Federaciji Bosne i Hercegovine već dugo pokušavaju vratiti svoju imovinu za koju tvrde da im je oduzeta u posljednjih nekoliko godina. Dok institucionalni predstavnici Republike Srpske tvrde da privatnu imovinu uknjižavaju opštine i kantoni, iz federalnih institucija odgovaraju da su upravo zakoni ti koji takvu mogućnost isključuju. Svi koji žele vratiti svoju imovinu trebaju se javiti jednoj od šest kancelarija Geodetske uprave Republike Srpske.

Aleksa Erić iz Bijeljine tvrdi da mu je oduzet dio zemlje u Brezi – četiri dunuma. Već 20 godina živi u tuđem, u svoje se vratiti ne može, niti bi mogao prodati. Žalbe, tvrdi, nisu urodile plodom.

Ovo se dešava Srbima koji ne prijave ili ne obilaze nepokretnosti u Federaciji BiH, tvrde u Odboru za očuvanje i zaštitu srpske imovine. Problem je, poručuju, primjena federalnog Zakona o zemljišnim knjigama i stvarnim pravima. Radi usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra pozivaju se vlasnici da prijave svoja prava. Poziv se šalje putem Službenih glasnika i dnevnih novina, a obavještavaju se i ostali mediji. U Odboru kažu da problem nastupa ako vlasnici to ne uprate ili ako 10 ili 20 godina ne koriste posjed, jer bi, tvrde, mogli ostati bez njega.

ĐORĐE RADANOVIĆ, Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH

Najviše konkretnih primjera gdje je izrešen prepis zemljišta na opštinu Ilijaš ili Sarajevske šume. Ljudi su bili u katastru. Nakon tog postupka harmonizacije zemljište je prešlo u vlasništvo Opštine Ilijaš ili Sarajevo šume.

To ne stoji, odgovaraju iz Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove. Kažu da je kroz projekat registracije nekretnina od 2015. godine prošlo više od 600 hiljada predmeta. Čak i da građani ne prijave pravo vlasništva u zakonskom roku, isključuju mogućnost da bilo ko ko ima dokaze bude oštećen.

NEDŽAD PAŠALIĆ, pomoćnik direktora Federalne uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove

Zemljišno-knjižni ured vrši uspostavljanje na osnovu postojećih dokaza u skladu sa članom 64 Zakona. A on nalaže zemljišnoknjižnim uredima, pored prijava građana, da oni i po službenoj dužnosti prikupe ove dokaze propisane članom 64. Tako da je ogromna manipulacija da će građani koji se ne prijave ostati bez svoje imovine.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske pokušali su na Ustavnom sudu 2018. osporiti Zakon o zemljišnim knjigama, ali apelacija nije prošla. Nešto drugačiji problem ima Beograđanka Dragana Jevtić. Od oca, rođenog Sarajlije je naslijedila zemlju čiji je jedini vlasnik postala nakon ostavinske rasprave. Slučajno saznaje da je imovina – prodata, i to da ju je prodala ona, iako tada nije bila u BiH. Promjena vlasništva zvanično je zavedena. O tome nije obaviještena, a na, kako tvrdi, njenoj zemlji u Opštini Ilidža posluje jedna arapska firma. Podnijela je tužbe i krivične prijave.

Prema podacima iz Republike Srpske, oko 400 hiljada Srba polaže pravo na imovinu u Federaciji BiH. Zajedno sa Srbijom kreću u kampanju zaštite imovinskih prava, a do sada je stiglo oko četiri hiljade zahtjeva građana. Iz federalne Geodetske uprave poručuju da nijedan nisu zvanično dobili, te da ništa nije stiglo ni od sudova. Pozivaju vlasnike da se prijave, ali da provjere da li su dio katastarskih opština za koje se radi ovaj projekat. Tvrde da se sve ovo zbog njih i radi, da je besplatno i da ne otimaju nikom ništa.