Implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava jedan je od prioriteta koji se nalazi u mišljenju Evropske komisije. Situacija na bh. terenu je takva da se ove presude niti poštuju niti primjenjuju više od deset godina. Glavni problem je izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH. Zbog toga godinama tapkamo u mjestu.

Jakob Finci i Dervo Sejdić – presuda iz 2009. godine. Evropski sud je donio presudu da Ustav BiH direktno diskriminira Jevreje i Rome, jer se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH.

“Postoji vladavina prava, u bilo kojoj zemlji koja je aspirantica za buduće članstvo, onda toj zemlji nema mjesta niti u EU, niti joj ima mjesta u familiji evropskih nacija”, ističe Edin Dilberović, direktor za evropske integracije BiH.

Gdje nema vladavine prava, ima vladavina većine. Gdje se ne garantira poštivanje ljudskih prava već raspodjela vlasti i položaja. Umjesto uspostave sistema vrijednosti na djelu neprovođenje presuda. I tako više od deset godina.

“Zemlja koja ne poštuje EU konvenciju o ljudskim pravima ne može ni postati članica EU, a mi to želimo, poslali smo još 2016. našu kandidaturu na koju još nismo dobili odgovor, upravo zbog toga što nismo ispunili uslove”, kaže Jakob Finci.

Azra Zornić – presuda iz 2014. godine. Zornić je tužila državu jer joj nije dozvoljeno da se kandiduje za delegata u Dom naroda PSBiH i Predsjedništvo BiH, jer se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda. Iako su sve političke elite deklarativno za implementaciju presuda, ništa ne čine da do toga dođe.

“Evropa je dobro upoznata sa diskirminatorskim ustavom i izbornim zakonom BiH, ali je i sama EU podijeljena, i da je EU jedinstvena, visoki predstavnik bi imao ovlaštenja da interveniše i na Izborni zakon i na Ustav”, naglašava Zornić.

“Zbog toga jer je ovo na neki način revizija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Čitav Dejtonski sporazum, posebno Ankes 4, je konstituisan na bazi privilegovane pozicije tri konstitutivna naroda. Zbog toga domaće vlasti nisu spremne da idu u reviziju, prije svega one političke opcije koje čvrsto insistiraju na principu konstutivnosti”, kaže profesor Ustavnog prava Kasim Trnka.

Ilijaz Pilav – presuda iz 2016. godine. Pilav je dobio presudu jer se kao konstitutivni Bošnjak, koji živi u RS-u, ne može kandidovati za člana Predsjedništva, s obzirom na entitetsku pripadnost. Samir Šlaku – presudom iz 2016. godine vidljivo je da mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda i člana Predsjedništva.

Niti jedna od ovih presuda nije implementirana. Ni za konstitutivne i nekonstitutivne izmjena Ustava i Izbornog zakona nema. Mali pomak, istina, napravljen. Dogovorom SDA i HDZ-а BiH provedba presude Ustavnog suda u vezi sa održavanjem izbora u Mostaru nakon 12 godina. To je Evropi bio signal da politički lideri imaju sposobnost iznaći rješenje u skladu sa EU zahtjevima. Na dalje korake čekamo. Da li će BiH početi poštivati osnovna ljudska prava ili ćemo ih i dalje tražiti na evropskim sudovima?