Slovenija se jako približila ulasku u takozvanu narančastu fazu razvoja epidemije, kad će biti potrebno proglasiti vrlo stroge mjere za usporavanje širenja virusa, upozorila je danas infektologinja Bojana Beović, voditeljica stručnog tima Vlade Slovenije za Covid-19.

“Približavamo se granici kad će biti potrebno proglasiti najstrože mjere iz trećeg paketa mjera za ‘narančastu fazu’, praktično smo već u njoj”, upozorila je Beović, komentirajući najnovije epidemiološke podatke.

Slovenska vlada danas je potvrdila da su u nedjelju urađena 1.404 testa i potvrđeno 169 novih zaraza, a još dvije zaražene osobe su umrle. Time je, unatoč manjem broju testova što je uobičajeno nedjeljom, zadržan negativan trend iz proteklog tjedna jer je preko deset posto pozitivnih nalaza na zarazu među testiranima.

Rekordan broj novih zaraza zabilježen je dan ranije, kad ih je bilo 411 na 2.956 testiranih osoba.

Slovenija bi najkritičniju “crvenu” faza dostigla kad bi incidencija širenja virusa bila takva da bi zaraženih u 14 dana na sto tisuća stanovnika bilo više od 140, što je granica koja je već nadmašena. No, za to mora biti ispunjen i dodatni uvjet – da je u tom trenutku u bolnicama najmanje 250 hospitaliziranih bolesnika od Covida-19 te više od 50 na intenzivnim odjelima.

Tada bi se u zadnjem predviđenom paketu mjera donijele restrikcije slične onima koje su na snazi bile u proljeće u prvom valu epidemije, uz mogućnost zatvaranja u regionalne ili općinske okvire.

Kako je prošli tjedan upozorio premijer Janez Janša, nitko ne želi da zemlja opet uđe u takvu situaciju i to se uz disciplinirano ponašanje može izbjeći, no samo ako se mjera budu držali svi.

Prema novim podacima Ministarstva zdravstva, u bolnicama je sada 172 zaraženih, od čega ih je 26 na intenzivnim odjelima. Znanstveni institut “Jožef Štefan” koji radi prognoze i modele širenja bolesti, objavio je danas da bi i granica hospitaliziranih za proglašenje “narančaste faze” i tzv. administrativno proglašene epidemije mogla biti dostignuta u tjedan dana.

Beović je kazala kako bi bilo dobro donositi oštrije, ali postupne i izbalansirane nove mjere te, primjerice, zatvarati samo one djelatnosti u kojima se bilježi najviše rizika za širenje zaraze.

Vlada je, navodi Beović, donosila dobre i izbalansirane mjere, ali je problem što se one uvijek ne poštuju.

Kada je riječ o problemu poštivanja donesenih mjera i preporuka, dr. Mateja Logar iz Infekcijske klinike u Ljubljani ističe razlike u kulturi i mentalitetu među različitim državama.

Tako je u Švedskoj, primjerice dovoljno da je neka mjera samo preporučena pa je se svi pridržavaju kao da je zakon. No, kako je rekla dr. Logar, u Sloveniji takav obrazac i kulturni model ne postoji nego se i u zakonskim odredbama traže “rupe”, kako bi se mjere zaobišle.