Knjiga “Metastaze jedne revolucije – uspostava komunističko partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine” koja govori o odnosu komunističkih vlasti prema narodu na zapadnohercegovačkom prostoru krajem i nakon II. svjetskog rata, autora prof. dr. Ivice Šarca, povjesničara s Filozofskog fakulteta SUM-a predstavljena je u četvrtak navečer u Osnovnoj školi u Grudama.

Predstavljanje knjige organizirao je ogranak Matice hrvatske u Grudama, a knjiga je drugi dio troknjižja u kojoj Šarac pristupa tema zločina koji su u i nakon Drugog svjetskog rata počinjeni na ovim prostorima.

Govoreći o knjizi autor je kazao kako je i u ovoj knjizi obradio osjetljive teme.

“Ovo je druga po redu knjiga iz najavljene trilogije o genezi stereotipa koji su nastali o zapadnohercegovačkim Hrvatima. U prvoj knjizi sam obradio razbolje iz 1941. gdje sam se suočio s onim osjetljivim temama, etničkim i drugim zločinima koji su se dogodili neposredno nakon uspostave NDH”, dodavši kako je treća, odnosno, knjiga koja govori o Domovinskom ratu “tek u povojima”.

Uz autora, o knjizi su govorili profesor s Filozofskog fakulteta SUM i urednik Crkve na kamenu Božo Goluža, koji je i urednik i recezent knjige te franjevac i povjesničar Robert Jolić koji je drugi recezent Šarčeve knjige.

“Danas rijetko koga zanima dobra knjiga koja razlučuje istinu od neistine… stotinu puta ponovljena laž očito se može transformirati u istinu, ne stotine, nego tisuće puta, ponovljena je laž od 1945. do danas o partizanima koji su oslobodili Hercegovinu”, kaže Goluža podsjetivši kako se Hrvatima tovari “nesnosno breme svakojakih zločina”.

Po riječima profesora Goluže, ova knjiga pokazuje kako “istinoljubiv povjesničar i nako 70 godina ima što reći o Drugom svjetskom ratu”.

Ovo je druga knjiga profesora Šarca koja pokušava razbiti stereotipe o Hrvatima zapadne Hercegovine – ocijenio je Goluža dodavši kako je autor i u prvoj knjizi, ‘Kulturi selektivnog sjećanja’ koja govori o zločinima u NDH iznosio samo činjenice na osnovu dokumenata.

“Svaki će istinoljubiv povjesničar pristupiti profesionalno svakoj temi”, dodaje Goluža, govoreći kako je autoru tijekom stvaranja ove knjige na umu bila samo povijesna istina.

“Nemojte se čuditi ako se budem ponavljao i dijelom govorio ono što je rekao i profesor Goluža, kad ljudi čitaju istu knjigu onda donesu i iste zaključke”, kazao je Jolić podsjetivši kako autoru nije bio problem ni otići u Beograd kako bi prikupio potrebitu arhivsku građu.

Jolić kaže i da se autorim radom stvorila respektabilna podloga koja je pomogla u nastanku ove knjige koja je, po Jolićevim riječima, trajna vrijednost.

“Partizanska vojska u zapadnohercegovačkim grodovima i selima nije se mogla nazvati narodnooslobodilačkom jer ju je narod smatrao kao stranu”, kaže Jolić i podsjeća i na druge elemente zbog kojih narod nije prihvatio ovu vojsku.

“Radikalni element bezbožnog komunizma je drugi element, a treći element odbijanje privatnog vlasništva kao takvog od strane partizana, a ima tu i drugih činjenica poput one da su u partizanima nerijetko djelovali i bivši četnici”, smatra Jolić.

Ovom studijom Šarac je, kaže Jolić, razobličio partizanske laži o zbivanjima u zapadnoj Hercegovini provjerom njihovih dokumenata i arhiva poput one kako ni partizanski ni ustaški ili njemački dokumenti ne navode ništa o nauražanim svećenicima iako je tadašnja komunistička historiografija govorila drukčije.