Hrvatski narodni sabor uputio je dopis adresiran na Stranku demokratske akcije u kome traži da se otvore, kako su istakli, razgovori o izmjenama izbornog Zakona, odnosno provođenju presude Ustavnog suda po apelaciji Božo Ljubić, kao i razgovori o formiranju vlasti na svim nivoima, sa akcentom na Federaciju.

Ovaj dokument već je izazvao negodovanja koalicionih partnera iz SDA i DF-a, dok je HNS-ov prijedlog, SNSD podržao. I dok se traži model prihvatljiv za sve, Vijeće Evropske unije ponovo poziva na formiranje vlasti na svim niovima, bez odgađanja.

Vrijeme je da se politički akteri uozbilje i otvore pregovore o izmjenama izbornog zakona i to u relaksirajućoj atmosferi, poručuju iz HNS-a BiH, jer su, kako su istakli, ove izmjene preduslov za normalno funkcionisanje vlasti na svim nivoima.

Tvrde da je to princip od kojeg hrvatski narod neće odustati, te ponovili da to nije nikakvo uslovljavanje već stav da se u paketu rješava izborni zakon i formiranje vlasti. I vjeruju da će do dogovora doći.

ILIJA CVITANOVIĆ, član Predsjedništva HNS-a

Svi nosimo odgovornost manju ili veću prvesntvbeno nosi bošnjačka strane SDA da se otvore ozbiljjni razogovri sa uvažavbanjem i cijenjenjem i države i naroda da se dođe do izmjena izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda – i ovo je poruka da nije dobro ići dalje isključivim stavovima već sjesti utvrditi načela i principe a iz toga će izaći modeli izbornog zakona koji će biti svima prihvatljivi.

Nije dobro da HNS uslovljava formiranje vlasti izmjenama izbornog zakona, pogotovo, jer se ti prijedlozi kose sa dokumentima Evropske unije, poručuju iz SDA. HDZ može nastaviti blokadu institucija uz podršku SNSD-a, ali to neće donijeti ništa dobro državi.

Izmjene koje traži HDZ BiH neprihvatljive su i za Demokratsku frontu. Jer, kako kažu, ono što HDZ BiH želi je da u izborni sistem BiH uvedu etnoteritorijalizaciju zemlje kroz izborna područja, što je, zaključuju, antitustavno.

Ističu i da Dragan Čović ovim pokušava zadržati aktuelnu vladu do izbora, te da im je priča o izmjenama izbornog zakona samo povod za to.

BAKIR IZETBEGOVIĆ, predsjednik SDA

Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicionim partnerima i javnosti ovih dana, ponovo biti u koliziji sa obavezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke.

DŽENAN ĐONLAGIĆ, potpredsjednik DF-a

Ja mislim da se radi o tome da je politici HDZ BiH sada stalo da aktuelni saziv federalne vlade ostavi o narednih izbora jer HDZ ima minsitre u vladi Federacije i VM i mislim da ovom politikom pokušava zaustaviti ulazak predstavnika DF-a u Vladu i VM.

Legitimno je pravo HNS-а da traži izmjene izbornog zakona, jer hrvatski narod nije zadovoljan, kao što nije ni srspki narod kada je u pitanju izborno zakonodavstvo u BiH, poručuju iz SNSD-a.

STAŠA KOŠARAC, potpredsjednik SNSD-a

Ja vjerujem da možemo i u tom kontekstu uočavajući sve nedostatke izborne legislative naći i mi određene primjedbe i odrđene amandamen na izborni zakopn i artikulsiano ih pupštati u parlamentzarnu proceduru onda kada se oni nađu u proiceduri u Parlamentarnoij skuopštini BiH.

Inače, mišljenje Evropske komisije koje je dobila BiH, nedvosmisleno je poslalo poruku institucijama BiH da buduće izmjene izbornog zakona moraju ići u pravcu podizanja evropskog standarda – što znači da izborni sistem mora osigurati svakom građaninu pravo da se kandiduje i pravo da bude biran, što u ovom slučaju ne postoji u izbornom zakonu BiH – već, kako zaključuju pojedini sagovornici, samo postoje određene diskriminatorske odredbe.