Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa krizom priliva migranata koji traže način da uđu u Zapadnu Evropu, što je dovelo do humanitarne krize s obzirom na to da BiH finansijski ne može izdržati njihov smještaj niti se od BiH može očekivati da sama iznese krizu, istaknuto je u petom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

U izvještaju su naveli da je Služba za poslove sa strancima BiH početkom avgusta registrovala ulazak više od 62.000 migranata od 2018. godine.

“Ove godine je u BiH nelegalno ušlo oko 14.000 migranata. U prvih šest mjeseci, policija Republike Srpske registrovala je 69 odsto više migranata nego u istom periodu prošle godine”, dodali su u izvještaju.

Iz RS ističu da su migrantsku krizu izazvala geopolitička i ekonomska pitanja koja nisu djelo BiH, te da migranti od 2018. godine koriste rutu koja ide kroz BiH u nastojanjima da uću u EU preko granice sa Hrvatskom koja im je blokirala ulazak, tako da je veliki broj migranata ostao u našoj zemlji.

Kako su naveli, posljednjih godina je kontrola granice EU pooštrena na granici BiH sa Hrvatskom, ali ne i na drugim lokacijama preko kojih migranti ulaze u EU, a zatim nalaze način da stignu i do BiH gdje su mnogobrojni ostali iako ne žele tu da budu.

Migranti predstavljaju bezbjednosni problem za BiH

Dodali su da veliki broj migranata stiže u BiH iz zemalja u kojima terorističke grupe imaju veliki broj pristalica.

“Dana 24. aprila tadašnji ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić izjavljuje da je BiH među migrantima otkrila dvojicu terorista na osnovu otisaka prstiju. Služba za poslove sa strancima BiH je 2019. godine privela pet Avganistanaca osumnjičenih za terorizamn”, istakli su u izvještaju, te dodali da mnogi migranti nemaju identifikacione dokumente, te je nemoguće provjeriti da li su povezani sa terorizmom i drugim krivičnim djelima.

Migranti često daju pogrešne podatke o svom porijeklu da bi onemogućili utvrđivanje identiteta i saradnju sa njihovom zemljom porijekla.

Iz RS u izvještaju naglašavaju da je migrantska kriza donijela u BiH i nove oblike nasilja, te su u septembru u velikom sukobu između migranata iz Avganistana i Pakistana ubijena dvojica migranata, a povrijeđeno 18.

Podsjetili su da je u avgustu jedan migrant ubijen u tuči između migranata, da je u junu u blizini Banjaluke migrant uperio pištolj u policajca, a u maju je nekoliko stotina migranata učestvovalo u neredima u migrantskom kampu u blizini Bihaća.

Vratiti migrante u matične zemlje

S obzirom na to da interes migranata nije da ostanu u BiH, iz RS naglašavaju da je najbolje rješenje za humanitarnu i bezbjednosnu krizu koju je izazvao priliv migranata povratak u njihove matične zemlje.

“Predsjedništvo BiH učinilo je 27. avgusta nekoliko bitnih koraka ka ublažavanju migrantske krize, uključujući i jačanje institucija i zaštitu granice, kao i potpisivanje sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla migranata. Predsjedništvo je zatražilo od Savjeta ministara da poveća kapacitete granične policije i iz budžetske rezerve izdvoji pet miliona KM za rješavanje migrantske krize”, zaključili su u izvještaju.