Još jedno pitanje oko kojeg bosanskohercegovački političari ne mogu postići saglasnost je “Jesmo li već pristupili integracijskom procesu u NATO ili samo sarađujemo sa savezom?”. Pitanje je pokrenuto na sjednici Zajedničke komisije za obranu i sigurnost BiH na kojoj je prezentiran Program reformi za ovu godinu. Različiti politički stavovi u prvom planu, ali u mirnijem tonu.

Na stolu jedna tema: Status i realizacija dokumenta Program reformi BiH. I u startu parlamentarci se pitaju u čemu je razlika Programa reformi za ovu u odnosu na prethodnu godinu? Ali i to jesmo li mi već u integracijskom procesu ili samo sarađujemo? Sve su to već poznati politički stavovi. Iako Zajednička komisija u lancu odlučivanja o samom NATO putu nema ingerencija, bitni su da bi relaksirali ambijent, kaže predsjedavajući Zajedničke komisije.

“Mogu zaključiti kao predsjedavajući iz ove rasprave, jeste dobra diskusija, ona jeste uvijek opterećna političkim stavovima i pozicijama, ali to je ipak umjeren, korektan i dozvoljen dijalog”, kaže Asim Sarajlić, predsjedavajući Zajedničke komsije za odbranu i sigurnost BiH.

Najglasniji su bili parlamentarci iz opozicije. Dragan Mektić traži da se građanima objasni gdje se BiH nalazi u procesu integracija u NATO. Za Mektića mi smo već u MAP-u. Sličnog stava je i Dženan Đonlagić. To potvrđuje činjenicom da u aktivnostima za prijem u NATO nisu izmijenjeni ključni dokumenti, poput Zakona o odbrani. Iako su ovakvi stavovi ranije bili razlozi za višemjesečne političke blokade, danas se moramo okrenuti dogovoru, jedan je od stavova.

“Normalno je da parlamentarci drugačije razmišljaju i promišljaju i iznose svoje stavove uz ono što je pitanje Sjevernoatlanskog saveza i BiH, čuli smo da se parlamentarci žele više uključiti u vremenu pred nama u samu izradu dokumenta”, ističe Josip Brkić, predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om.

Jedni vjeruju da je članstvo u NATO-u preduvjet za ulazak u EU i napredak. Drugi smatraju da Program reformi tek produbljuje saradnju s NATO-om, bez članstva. U svakom slučaju, prvo je potrebno usaglasiti i definirati aktivnosti koje trebamo ispuniti u ovoj godini.

“Ovaj dokument, osim u onom segmentu vojnog i obavještajnog i sigurnosnog, prepoznaje i reformsku agendu koja nas vodi prema EU, i u tom smislu se jako bitno fokusirati se na aktivnosti, a ne da li je naziv dokumenta ovaj ili onaj”, kaže Marina Pendeš, članica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.

“Mi godinama nismo rješili pitanje viškova naoružanja i to onog dijela koje treba prodati. Ovdje piše neistina, da višak naoružanja koji se proda ide Ministarstvu odbrane. Nije tačno, to je entitetska imovina, 80 posto ide entitetima, a 20 posto Ministarstvu odbrane. Puno stvari ima koje nisu tačne”, naglašava Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.

Iako se program reformi za ovu godinu ne razlikuje od prošlogodišnjeg, konačnu riječ mora dati Vijeće ministara, a potom i NATO savez. A šta smo dobro uradili ili ne u prošloj godini, saznat ćemo nakon što pošaljemo Program reformi za ovu godinu.