Nova previranja u svezi s imenovanjem visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. I u ovaj put u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Na sjednici je Rusija ponovno kazala odlučno “NE” imenovanju Kristijana Šmita. Obratila se i šefica bh. diplomacije Bisera Turković, uz negodovanje predsjedatelja Predsjedništva BiH. Je li sinoćnja rasprava bila najava za nešto što tek slijedi?

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, barem kada je bilo riječi o BiH, protekla je u znaku rasprave ministrice vanjskih poslova BiH i ruskog predstavnika. Dovodilo se u pitanje njeno prisustvo i davanje izjave u ime države.

“Mi imamo pismo predsjedatelja Predsjedništva BiH, u kojem piše da nemate dozvolu da govorite u ime države o ovom pitanju i da ne izražavate stavove u ime sva tri konstitutivna naroda”, rekao je predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a Vasilij Nebenzja.

“Želim upoznati uvaženog veleposlanika da imamo tri člana Predsjedništva i da biste Vi mogli zauzeti takav stav, morali biste imati potvrdu od sva tri člana ili bar većine”, odgovorila je Turković.

“Poštovana ministrice, da razjasnimo, da biste se obratili u ime BiH, da li je pravilo kao u upravnom odboru da konsenzus nije potreban već samo prosta većina Predsjedništva?”, upitao je Nebenzja.

“Ministar vanjskih poslova moje države ne treba dozvolu niti jednog člana Predsjedništva kako bi se obratila nazočnima”, rekla je Turković.

Ministrica Turković je dodala kako su njeni stavovi na sjednici temeljeni na strateškim dokumentima usvojenim u našoj zemlji.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i dalje osporava stavove ministrice Turković.

“Bisera Turković ni juče pred Savjetom bezbjednosti UN nije bila ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, već izaslanik bošnjačke politike koju u Predsjedništvu zastupaju čak dva člana”, rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Nazočni predstavnici drugih država pri UN-u istaknuli su kako nisu ispunjeni uvjeti iz 5+2 Programa koji datira od 2008. godine, a čiji je potpisnik i Rusija te da se shodno tome ne može zatvoriti Ured OHR-a u Bosni i Hercegovini.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra, pak, kako je sinoćnji nastup Ruske Federacije uvertira za sjednicu u studenom, kada će se glasovati o produljenju mirovne misije EU u Bosni i Hercegovini.

“Na neki način najavljivanje tih nekih crvenih linija odnosno stvaranje prostora za neku vrstu pregovaranja, traženja različitih ustupaka, kako bi u tom periodu kada se bude odlučivalo o produženju mirovne misije EU u Bosni i Hercegovini, eventualno Rusija mogla zaigrati na kartu veta, a onda je to već puno ozbiljnije”, kaže Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Ruska Federacija nije mogla uložiti veto na sjednici o pitanju imenovanja visokog predstavnika, jer odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira ne zahtijevaju potvrdu Vijeća sigurnosti UN-a niti konsenzus. Ali kao što povijest pokazuje, Rusija godinama osporava imenovanja, no ta praksa do sada nije spriječila dolazak visokog predstavnika.