Ponovo je aktulno pitanje izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Rokovi koje su dali lideri SDA i HDZ-a BiH davno su probijeni, a pregovori će biti nastavljeni ponovo pod budnim okom međunarodne zajednice.

Nadmudrivanja, sporazumi i razgovori bez mogućih kompromisa o budućnosti BiH i njenog euroatlanskog puta ponovno su na političkoj sceni. Priča o Izbornom zakonu mogla bi obilježiti ovu godinu, kao uvod u izbornu 2022. Da nam slijedi politički zaplet, govore izjave o povučenim crvenim linijama.

“Da odredimo jednu dinamiku kako bi ispoštovali ono što smo rekli, da ćemo najdalje do kraja 6. mjeseca ove godine u Parlamentu usvojiti ovaj zakon. To je crvena linija ispod koje nećemo ići”, ističe Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH.

Čović je za danas najavio sastanak s predstavnicima međunarodne zajednice, a u petak s Izetbegovićem, koji zajedno sa svojim partnerima, svjestan brojčane dominacije, političke stavove brani presudama Europskog suda u Strazburu, ali i optužbama HDZ-a, dugogodišnjih partnera u vlasti o blokadi u funkcioniranju vladavine prava i volje građana.

“Pozivamo HDZ BiH da hitno i bez odlaganja deblokira proces implementacije rezultata Općih izbora održanih 2018. godine na nivou Federacije BiH, čime bi se stvorile pretpostavke za snažniji angažman na provedbi svih reformskih procesa u Bosni i Hercegovini, pa i na reformi Izbornog zakona. Poštivanje postojećih ustavnih i zakonskih odredbi osnov je daljeg napretka Bosne i Hercegovine na putu ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji.”

A Čović je podršku dobio i od hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova koji je pozdravio pregovore o izmijeni Izbornog zakona, naglasivši da će o tome zatražiti raspravu u Briselu.

“Mi i sada želimo pomoći euroatlanskom putu BiH, zato je nužna promjena Izbornog zakona, koja će ukloniti sve diskriminacije”, ističe Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

“Hrvatski narod mora imati mogućnost sukladno Ustavu BiH, odnosno Izbornom zakonu da bira svog člana Predsjedništva i 17 članova kluba”, kaže Čović.

Dok SDA traži deblokiranje, HDZ za svoje političke zahtjeve uporište vidi u Ustavu BiH, u presudi Ustavnog suda u predmetu “Ljubić” i legitimnom predstavljanju, ali i u sporazumu potpisanim sa SDA. Međunarodna zajednica, koja je bila svjedok potpisanom sporazumu, po svemu sudeći, očekuje kompromis, iako je, smatra politički analitičar Milan Sitarski, ovoga
puta u pitanju i njihov kredibilitet.

“Jer se radi o ispunjenu sporazuma kojem su oni svjedoci i garanti, tako da se nadam da će se uključiti i u ovaj proces, za koje se također nadam da će za početak početi”, naglašava Sitarski.

Dugo godina su na stolu razgovori o ovoj temi. Kakav nam Izborni zakon treba, kako pomiriti pravo pojedinca i prava naroda, je li to moguće bez Ustavnih promjena, zašto se na političku scenu vraća priča o oborenom travanjskom paketu? Slijedi li dodatni pritisak međunarodne zajednice ili će domaći političari naći kompromis o budućnosti građana, koji čekaju rasplet dok su crvene linije povučene.