Umjesto da napreduje na tom polju, Bosna i Hercegovina tapka u mjestu kada je u pitanju učešće žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Kvota propisana Izbornim zakonom gotovo je prepolovljena, a kršenje zakona ne podliježe sankcijama.

Da li ste udati, da li planirate brak i djecu, koliko djece imate? Ovo su samo neka od pitanja koja se na konkursima za posao postavljaju isključivo ženama. Žene u Bosni i Hercegovini rjeđe su na rukovodećim pozicijama od muškaraca, a ne tako rijetko su za isti posao manje plaćene. Još je teže ako ste žena u politici. Morate, kažu političarke s dugogodišnjom karijerom, biti barem duplo sposobnije od kolega.

DUŠANKA MAJKIĆ, izaslanica u Domu naroda PSBiH

“Nikada niko nam neće ništa dati. Nema poklona. Za sve se treba izboriti. Žene to moraju, neće im dati. Ova vrsta borbe otprilike mora biti onakva kakvu žene u nevladinom sektoru manifestuju”, rekla je Majkićeva.

Prema Izbornom zakonu, u zakonodavnoj vlasti mora učestvovati najmanje 40 odsto žena. U praksi je to daleko od istine. U Parlamentu BiH, poslije izbora 2018. godine, izabrano je svega 23,81 odsto delegatkinja i poslanica. U izvršnoj vlasti situacija je još lošija.

MIRJANA MARINKOVIĆ-LEPIĆ, zastupnica u ZD PSBiH

“Vrlo je često opravdanje da na opštim izborima, nisu vas izabrali, nije vas izabrao narod. Ali tamo gdje se mi imenujemo, zašto se tamo ne poštuju kvote, a postoji obaveza u Zakonu o ravnopravnosti polova, i čak kaznene odredbe”, kazala je Lepićeva.

Uprkos kaznama, recimo, u Vladi Hercegovačko- neretvanskog kantona u posljednja dva izborna ciklusa nije imenovana nijedna žena. U Savjetu ministara, od devet ministarskih funkcija, tek dvije obavljaju žene. Ni zakoni, kažu u ženskim udruženjima, ne štite ih dovoljno.

SELMA HADŽIHALILOVIĆ, Ženska mreža BiH

“Na listama mora biti najmanje 40 posto manje zastupljenog spola, a mi smatramo da to jednostavno nije ravnopravnost. A u ovom momentu, mi smo daleko ispod 20 posto”, istakla je Hadžihalilovićeva.

Jedan od najbitnijih faktora za afirmaciju žena u politici je afirmacija unutar njihovih političkih partija. Tu zapravo i kreće borba za pozicije.

LAZAR PRODANOVIĆ, predsjednik Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH

“Koliko utičemo na afirmaciju žena kako bi one privukle povjerenje glasača, da na izbornim listama budu u većoj mjeri zastupljene”, rekao je Prodanović

Na nedavno održanim lokalnim izborima, samo 29 žena kandidovalo se za gradonačelnice i načelnice. Svega pet osvojilo je mandat, prevashodno u malim lokalnim zajednicama – Jezeru, Drvaru, Istočnom Drvaru, Novom Goraždu i Odžaku.