Vlasti u Bosni i Hercegovini računaju na međunarodne kredite, kako bi pokušali spasiti gospodarstvo od posljedica pandemije.

330 milijuna eura od MMF-a, koliko bi trebalo stići do kraja travnja, za sada je najjači adut. Ipak, ne zna se tko će ga, u kojem razdoblju vraćati i na što će točno biti potrošen.

Nije nepoznanica da je vanjski dug naše zemlje već premašio osam milijardi maraka, i da otplata, svake godine ide sve sporije.

Pomoć gospodarstvenicima i zdravstvu – to su prioriteti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, bez detalja o tome u okviru kojih mjera će biti utrošen MMF-ov kredit.

62 posto dobit će Federacija, dok će Republici Srpskoj pripasti 38 posto ovih sredstava. Entiteti će se odreći po pola posto, tako da jedan posto, ili 3,3 milijuna eura dobija Brčko distrikt.

Dok iz entitetskih resornih ministarstava na naša pitanja danas nisu odgovorili, Brčko distrikt je odredio prioritete. Sami će osigurati minimalnu plaću za ožujak za savjesne gospodarstvenike i radnike kojima je privremeno onemogućen rad, a na novac MMF-a računaju za isti vid podrške u travnju.

SINIŠA MILIĆ, gradonačelnik Brčko distrikta

Brčko distrikt do sada nije imao aranžmane s MMF-om, tako da smo mi u startu imali prijedlog od jedan posto. U ovakvoj situaciji, kada će za saniranje ovakvih posljedica u gospodarstvu biti neophodno mnogo više novca izdvojiti. Mi mislimo da je riječ o ukupno 25 do 30 milijuna maraka. Naravno da je taj iznos od jedan posto nedovoljan, ali smo itekako svjesni teške situacije u entitetima.

Ministrica financija Republike Srpske izjavila je da će, za mjere podrške koje je planirala Vlada trebati oko 840 milijuna maraka. U Federaciji se iznos još ne zna, ali ekonomisti procjenju da će na razini države za oporavak gospodarstva biti potrebno dvije milijarde maraka. Jasno je da tog novca nema, te da su krediti jedini način da se do njega dođe.

ADMIR ČAVALIĆ, ekonomist

Bitno je kako će se ovaj novac trošiti, i u tom smislu trebamo zahtjevati transparentno trošenje ovih sredstava, što više namjenski. Također, ono što je potrebno naglasiti je da ovo vjerojatno neće biti dovoljno, tako da će entiteti, a Republika Srpska već to radi, svakako potegnuti za prodajom vrijednosnih papira, kako bi se pokušala još više zadužiti na domaćem tržištu.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomist

Postoji čitav niz mehanizama i mjera koji se moraju dizajnirati i javno objaviti kako bi se sredstva kojima se sada raspolaže na bazi aranžmana usmjerila baš tamo gdje je najpotrebnije. Bojim se da se ovog momenta to ne radi, da je najvažnija stvar osigurati novac, a gdje će on ići, to ćemo vidjeti kada on dođe. Što mislim da je potpuno pogrešan pristup.

Prema posljednjim podacima, vanjski dug Bosne i Hercegovine premašio je osam milijardi maraka, a s novim zaduženjima jasno je da će se on i dalje povećavati.

Teret otplate najviše pada na gospodarstvo, koje je sada u izuzetno teškoj situaciji. U Federaciji BiH, u manje od mjesec, bez posla je ostalo skoro 20 tisuća ljudi, dok je, barem prema službenim podacima, u Republici Srpskoj otkaz dobilo 800 radnika.