Međunarodni dan nestalih obilježen je u Azerbejdžanu gdje su u ratovima u Nagorno-Karabahu nestale hiljade ljudi. Tri hiljade osamsto devedeset Azerbejdžanaca vode se i danas kao nestali nakon prvog rata u Nagorno-Karabahu devedesetih godina. Na tom spisku je 719 civila.

Priču donosi Adis Deljković.

Mušfig Alijev, imao je 15 godina, kada su u ratu nestali njegovi roditelji i brat.

MUSHFIG ALIYEV

„Kada je moj rodni grad zauzela armenska vojska 1993 godine moji otac,majka i brat nestali su dok su pokušavali pobjeći. Pretpostavljam da su ubijeni, ali nismo nikada našli njihova tijela.Želim istinu! Uprkos svemu moja je želja da se ovako šta u budućnosti nikada ne ponovi.“

Konferencija o nestalim u prijestolnici Azerbejdžana samo je jedna od mnogih održanih širom svijeta sa univerzalnom porukom.

LEYLA ABDULLAYEVA, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Azerbejdžana

“Znam da je ovo važna tema i u Bosni i Hercegovini gdje su takođe nestale hiljade ljudi kao rezultat rata. Ovo je univerzalna tema i sve zemlje se trebaju ujediniti da riješe pitanja nestalih, jer njihove porodice imaju pravo na to.“

Iza svakog nestalog je porodica koja traži odgovor. Poznavalac prilika na Kavkazu, analitičar Branimir Vidmarović, koji je trenutno u Bakuu, naglašava da se Azerbejdžan ne razlikuje od ostatka svijeta, gdje svi moraju znati šta se dogodilo sa nestalim.

BRANIMIR VIDMAROVIĆ, politički analitičar

„Trebaju imati pravo na dostojanstvo…

Nakon posljednjeg rata u Nagorno Karabahu prošle godine, kada je Azerbejdžan vratio pod kontrolu dijelove teritorije pronađene su i masovne grobnice sa tijelima zarobljenika. Uprkos teškoj prošlosti, sada se mnogi u ovoj zemlji nadaju da će se obnoviti odnosi sa Armenijom, što vide i kao priliku za saradnju i razmjenu informacija kako bi se otkrila sudbina nestalih.