Ibro Ćufurović prvi je državljanin Bosne i Hercegovine koji je prvostepeno osuđen na četiri godine zatvora za terorizam – nakon kraha takozvanog ISIL-a.

Iako su krajem 2018. godine pooštrene kazne za terorizam, suđeno mu je po starom zakonu, jer je, u vrijeme Ćufurovićevog ratovanja u Siriji, on bio na snazi.

Istraživali smo – kakva je kaznena politika u Bosni i Hercegovini, i jesu li ispoštovane preporuke međunarodne zajednice?

Kod nas zatvorska kazna od četiri godine za ratovanje u Siriji, a u Sjedinjenim Državama – 13,5 godina. Izmjenama Krivičnog zakona BiH, prilično je podignut donji prag za pojedina krivična djela. Ipak, u slučaju Ibre Ćufurovića, prvog povratnika kome se sudilo od sloma Islamske Države, primjenivao se stari zakon, jer je Ćufurović ratovao u Siriji u vrijeme njegovog važenja. Pretpostavka je da će i u slučajevima nekih drugih povratnika biti isto.

HASIJA MAŠOVIĆ, sudija Suda BiH

Pri odmjeravanju kazne, Sud se rukovodio i dosadašnjom sudskom praksom koja se odnosi na visinu izrečenih kazni za ovo djelo. Tu smo više puta vidjeli da se kazne kreću u rasponu od maksimalne što je izrečena, i to jedna kazna od četiri godine.

Teška procjena bezbjednosne prijetnje, nepredvidivost, surovost, samo su neki od argumenata za oštrije kazne presuđenim teroristima. Izmjenama od prošle godine, BiH je ukinula uslovni otpust i otkup kazne. To je svakako bio korak u dobrom pravcu. Ipak, zbog proceduralne sporosti, tu smo gdje jesmo, poručuje državni ministar pravde.

JOSIP GRUBEŠA, ministar pravde BiH

To je problematika u BiH i mi moramo biti toga svjesni. I zbog toga smo apelirali i apeliramo i dalje da se zakonske procedure brže donose, da se zakoni brže provode.

Uprkos pooštravanju, na blage kazne u Bosni i Hercegovini nedavno je upozorio i Stejt Department. Posebno zato što je, kako kažu, čak i prošle godine, nekoliko desetina bh građana pokušalo da otputuje na strana ratišta.

ADRIAN SHTUNI, američki stručnjak za bezbjednost

U prosjeku, 25 osoba koje su procesuirane i osuđene u Bosni i Hercegovini dobile su zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci zatvora, za aktivnosti povezane sa terorizmom, uključujući i ratovanje u Siriji.

Međunarodni stručnjaci hvale izmjene zakonodavstva, ali upozoravaju da i dalje najslabija tačka ostaje deradikalizacija nakon povratka sa stranih ratišta. Čak ni Evropljani nisu zadovoljni zatvorskim sistemima, jer se pokazalo da tamo dolazi do indoktrinacije drugih osuđenika. Dok se u BiH taj model tek razrađuje, ostaje otvoreno pitanje hoće li biti provjere eventualne odgovornosti žena, kao u Evropi.

JASMIN AHIĆ, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA

Nije isto, ženska osoba koja je otišla svojevoljno i bila ideološki indoktrinirana, i sam pristup ka formi deradikalizacije, ili nekog ko je prisiljen na to i bio eventualno žrtva u samom sukobu.

ZLATKO MILETIĆ, bivši direktor FUP-a

Koliko smo mi spremni, to zavisi od policijskih i tužilačkih organa. Koliko to oni dobro dokumentuju. Mislim da će Sud morati prihvatiti te dokaze, i da te ljude zadrže tamo gdje im je ustvari mjesto.

Za krivična djela terorizma kao i ona povezana sa terorizmom, u Bosni i Hercegovini do sada je osuđeno oko 40 osoba, na ukupno 150 godina zatvora. Najveću kaznu dobio je Husein Bilal Bosnić – sedam godina zatvora, i to zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanje terorističke grupe.