Kamatne stope u Bosni i Hercegovini se nisu mijenjale, niti će se mijenjati jer su još na snazi moratorijumi na kredite, a tada ne postoji mogućnost promjene kamatnih vrijednosti. Potražnja za kreditima je manja od očekivane, iako su banke sposobne da kreditiraju.

Kamatne stope – visoke ili niske. Građani kažu jedno, a stručnjaci drugo.

ANKETA

“Previše, previše. Ne znam kako bih ih nazvala jer su kamatari”

“Sigurno da jesu, za naše uslove, kolike su plate i sposobnost, kreditnost”

BERISLAV KUTLE, predsjednik Udruge banaka BiH

“Kamatne stope na kratkoročne kredite su nekih 2,21 posto – nominalna kamatna stopa u Federaciji. U stanovništvu je ona nešto viša, čak 8 posto. Dugoročni krediti su 3, 16 posto, u stanovništvu nekih 5, 41”, rekao je Kutle.

Prema podacima Europske središnje banke trenutačna kamatna stopa za stambeni kredit u Europi je između 1 i 2 posto, a u Bosni i Hercegovini ćete osnovnu kamatnu stopu stambenog kredita platiti od 3 do 5 posto. Stručnjaci kažu kako su kamate povoljne, ali ekonomski rast ne ovisi samo o njima.

ADNAN ROVČANIN, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e

“Kamatne stope su relativno niske i pozitivno utiču na ekonomski rast i kreditnu aktivnost banaka i mislim da bi, s tog aspekta, to trebalo da stimulirajuće djeluje na oporavak bh. ekonomije. Međutim, problem je u tome što pad kamatnih stopa nije praćen adekvatnim optimalnim mjerama na državnom nivou”, kazao je Rovčanin.

Profesor Rovčanin kaže kako bi u prilog ekonomskom rastu, a skupa s kamatnim stopama, trebalo ići i ulaganje novca u investicije, a ne na trošenje.

“Financijska sredstva koja se dobiju od međunarodnih institucija izvan BiH nikako se ne bi smjela koristiti za krpljenje budžetskih deficita, niti bi se trebalo koristiti za javnu potrošnju”, dodao je Rovčanin.

Unatoč povoljnim komentarima stručnjaka, ipak su građani ti koji najbolje osjete promjene kamatnih vrijednosti i slažu se kako su kamate za građane Bosne i Hercegovine iznimno visoke.