Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci ozvaničio početak manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, kojom se obilježava 500. godišnjica imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.

Tom prilikom je reis Kavazović podsjetio da se danas oživljava uspomena na Gazi Husrev-bega koji je mnoge hajrate iza sebe ostavio, a od njih i danas žive mnogi ljudi i to traje već 500 godina.

Istakao je da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost, on je i simbol koji u sebi sažima mnogo značenja – takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgojen je i obrazovan u duhu i načelima islama.

“Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio – a ne rušio, činio dobro običnim ljudima – a nije iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost”, istakao je Kavazović.

On je primjer, dodao je, imućna čovjeka, svjesnog da je i bogatstvo iskušenje. On ga nije bespotrebno gomilao i uvećavao, nego ponukan hadisom poslanika Muhameda da je čovjekovo samo ono što udijeli drugima i čime načini dobro sebi i drugima – trošio je imetak za obrazovanje, za humanitarne potrebe, civilizacijske svrhe i za javno dobro i opću dobrobit svoje države.

“Veliko je djelo velikog Gazi Husrev-bega i inspiracija i nama današnjim, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere”, naglasio je Kavazović.

Profesorica Behija Zlatar je na svečanosti otvorenja kazala kako je izučavanje biografija poznatih ličnosti koje su svojim životom i djelom obilježile vrijeme u kojem su živjele i stvarale, veoma značajno za historiografiju, a jedna od takvih ličnosti svakako je dugogodišnji bosanski namjesnik, vojskovođa i vakif Gazi Husrev-beg.

“Iako spada među najistaknutije ličnosti historije Bosne u 14. stoljeću, ličnost koja se i danas u Sarajevu spominje s pijetetom, o njegovom životu i djelu postoje tek četiri manje monografije i jedna spomenica. Tokom svoga života, uspio je da ostvari ne samo brojne ratne ciljeve nego i druge, prije svega, civilizacijske – podižući zadužbine i ostavljajući sredstva za njihovo održavanje”, naglasila je profesorica Zlatar.

Korist koju je Gazi Husrev-beg pridonio Bosni je ogromna: ustanovio je vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera. Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.

Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa profesor Mustafa Vatrenjak je podsjetio da je značajan Gazi Husrev-begov doprinos i u multikonfesionalnom Sarajevu i Bosni.

Naime, pojasnio je, u doba Gazi Husrev-bega, nekoliko godina nakon izgradnje Begove džamije, u njenoj blizini gradi se pravoslavna crkva u sklopu koje se organizira i škola, a u okolini crkve se formira naselje stanovnika pravoslavne vjere. Tada već postoji katolička bogomolja u kvartu dubrovačkih trgovaca između Begove džamije i Latinske ćuprije.

“Analizirajući događaje za vrijeme Gazijinog upravljanja Bosanskim sandžakom, možemo tvrditi da ličnost formata i duha kakav je bio, nije pravio razliku između pojedinih konfesija. Gazijina tolerancija i širina najbolje se ogleda za vrijeme njegovog upravljanja kada su obnavljani franjevački samostani u Visokom i Fojnici, pravoslavna crkva”, istakao je Vatrenjak.

Povodom obilježavanja 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne, BH Pošta je promovirala poštanske marke “Gazi Husrev-begovi hajrati“.

Ta posebna izdanja poštanskih marki dodijeljena su reisu Kavazoviću, predsjedniku Sabora IZ u BiH Safetu Softiću, zamjeniku reisu-l-uleme Enesu Ljevakoviću, direktoru Gazine medrese Mensuru Malkiću, te profesoru Mustafi Vatrenjaku.

Također je danas u okviru manifestacije otvorena i izložba pod nazivom „U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena” autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić.

Organizator manifestacije koja traje do 5. oktobra je Gazi Hzusrev-begov vakuf.