Evropska komisija objavila je saopćenje s ključnim nalazima iz Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu te o Ekonomskom i investicijskom planu za Zapadni Balkan, s pitanjima i odgovorima o tom planu.

Među ključnim nalazima evropskog izvještaja o BiH, u kontekstu političkih prilika, navedeno da je tokom najvećeg dijela izvještajnog perioda, rad Parlamentarne skupštine BiH bio blokiran usljed političkih razloga, što je dovelo do zakonodavnog zastoja, dok je Vijeće ministara BiH djelovalo u tehničkom mandatu sve do formiranja novih vlasti, odnosno do decembra 2019. godine, 14 mjeseci nakon održavanja Općih izbora, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Vlada Federacije BiH još je u tehničkom mandatu. Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u vezi s odlukom u predmetu Sejdić-Finci i drugim povezanim predmetima. Nije postignut napredak u unapređenju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune usvojene u julu 2020. trebale bi omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put nakon 2008. godine. U toku su i pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU. Nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo. I dalje je potrebno osigurati značajne i sistemske konsultacije s civilnim društvom, navedeno je također u Izvještaju.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave, navedeno je dalje, te nije postignut napredak u osiguravanju profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa izradi politika u cijeloj zemlji. Svi nivoi vlasti usvojili su Strateški okvir za reformu javne uprave, a u narednom koraku potrebno je usvojiti prateći akcioni plan. Još nije uspostavljeno političko tijelo zaduženo za koordinaciju reforme javne uprave. Kao garant profesionalne državne službe, procedure u okviru te službe moraju se temeljiti na kvalifikacijama i bez političkih uplitanja.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa, ali u toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti, navedeno je također. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za postupanje po nalazima iz Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Reforme po pitanju provjere integriteta naišle su na otpor u pravosuđu. Očiti znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, počevši od kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nositelja pravosudnih funkcija. Opstrukcije pravosudnih reformi od političkih aktera, ali i unutar samog pravosuđa, te njegova nefunkcionalnost narušavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u rješavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja i preporuka iz 2019. godine u ovoj oblasti, niti po pitanju nalaza Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, sa zabilježenim političkim klijentelizmom na svim nivoima vlasti, koji direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom su neučinkovite. Još uvijek nije operativna kontakt-tačka za saradnju s Europolom. Nisu poduzeti koraci za uspostavljanje saradnje s Eurojustom. Zemlja mora unaprijediti svoje kapacitete i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom, stoji u izvještaju.

Što se tiče temeljnih prava, premda je zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri uspostavljen, preostaje usvajanje sveobuhvatnog strateškog okvira. Poduzeti su određeni koraci, prije svega odluka Ustavnog suda o ukidanju smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske, te mirno održavanje prve LGBTI povorke ponosa u Sarajevu. I dalje su prisutni izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj. Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava te ukinula praksa „dvije škole pod jednim krovom“ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara kroz osiguravanje adekvatnog odgovora sudstva na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima te osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja.

Evropska unija, navedeno je dalje, pružila je značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU apeluje na vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve neophodne mjere na sprečavanju razvoja humanitarne krize. EU takođe očekuje da se propisno istraže kršenja zakona. Bosna i Hercegovina mora osigurati učinkovitu koordinaciju, na svim nivoima, u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

U vezi s ekonomskim kriterijima, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet privrednog upravljanja bio je otežan usljed zastoja u uspostavljanju vlasti i nedovoljne saradnje na entitetskim i državnom nivou, onemogućavajući, između ostalog, napredak u smislu unapređenja poslovnog okruženja koje ograničavaju značajne slabosti, uključujući procedure ulaska i izlaska s tržišta, vladavinu prava, te nadzorne i regulatorne institucije. Snažna domaća potražnja pogodovala je ekonomskom rastu, a odražavala je značajne prilive doznaka radnika i nisku stopu inflacije. Javni sektor i dalje ostaje preglomazan. Finansijski sektor ostaje stabilan, uz povećanje kredita i pad nezaposlenosti, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Ipak, ekonomski uticaj COVID-19 pandemije doveo je do naglog pada ekonomskih aktivnosti i pogoršanja na tržištu rada.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta potrebnih da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupna kvaliteta obrazovanja i dalje je niska, dok su mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture i dalje nedovoljne. Obim strukturnog prilagođavanja je ograničen premda je došlo do određene diversifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje.

Bosna i Hercegovina nastavila je da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji i održavanju dobrosusjedskih odnosa. Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije te je potrebno nastaviti taj napredak.

Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi/ima određeni nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinom Unije i provesti i provoditi prateće zakonodavstvo.

Tokom izvještajnog perioda, ostvaren je nikakav ili ograničen napredak po različitim poglavljima pravne stečevine Unije. Posebnu pažnju treba posvetiti oblastima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja te finansijskoj kontroli.