U vremenu kada su radnička prava i više nego ugrožena i kada većina radi za minimalnu plaću, ima i onih sretnika čija mjesečna primanja prelaze cifru od četiri hiljade maraka. I nije riječ o bh. parlamentarcima, već direktorima i rukovodiocima različitih ustanova, a većina njih je na te pozicije imenovana prema političkoj orijentaciji. Tako su podaci Transparency International pokazali, da se na plaće direktora godišnje iz budžeta izdvaja više od sedam i po miliona maraka.

Za budžete javnih ustanova širom BiH godišnje se izdvaja 1,7 milijardi maraka. Najveći dio tog novca rezervisan je za plate uposlenika. Zaslužene li ne, vladin sektor ukazuje da plate direktora najčešće idu do zakonom dozvoljenih granica. Nerijetko se kolektivnim ugovorima daju i veća prava direktorima.

SRĐAN TRALJIĆ, projektni istražitelj u “Transparency Internationalu”

One su u većini maksimalne bez obzira na veličinu ustanove, njen značaj, broj zaposlenih , odgovornost koju imaju ti rukovodioci, neke ustanove su dale i veća prava svojim dirketorima od ovih koje jezakon propisao kao makismalan, a to se uglavnom odnosi na ove fakultete u Sarajevu.

Podaci pokazuju da najveća primanja imaju ustanove čiji je osnivač Vlada KS koja je zakonom ograničila ove plate natri prosječne plate u FBiH u posljednja tri mjeseca. Prema podacima Federalnog zavoda za statistku kažu da te plate ne bi smjele biti veće od 2.823 marke. Mnogi su odbili dostaviti iznos plata.

Neki otvoreno priznali da su direktorske plate tajna. Iz Državne Agencije za zaštitu ličnih podataka upozoravaju da ti podaci trebaju biti javni. Ništa lošije nije ni onima u foteljama raznih odbora. Iznenađujuće, ali i zabrinjavajuće je da najveća primanja imaju članovi Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić. Na godišnjem nivou to je više od 58 hiljada maraka. Bivši član Upravnog odbora ove ustanove negira navode.

SULEJMAN HALJEVAC, bivši član Upravnog odbora Zavoda Pazarić

Najmanje zasjedaju tri puta upravni i nadzorini po dva puta mjesecno. Ja sam bio u Upravnom odnoru v.d. i znam da je naknada za 60 posto smanjenja kolika je bila u prošloj godini i to je na snagu stupilo odpočetka ove godine. Ako su prijašnja primanja bila 1000 maraka sad je manje za 60 posto.

Bezobrazno visoke plate u doba postojeće covid krize, trebaju biti korigovane, stav je struke. Dok se pojedini bahate, državi prijeti kolaps. Dolazi do pada direktinih i indirektnih poreza što znači da će biit manje prostora za opravdanje tolikih visina nadnica, naručito ukoliko privreda i građani nisu zadovoljni sa ispunjavanjem određenih javnih usluga. Osnovni problem BiH kada govorimo o tržištu rada je izuzetan jaz između visine nadnica u javnom i privatnom sektoru.

U Republici Srpskoj iznos naknada u svim javnim ustanovama ograničen je na 500 maraka. O takvom Zakonu u FBiH još se nerazmišlja, jer se očigledno teško odreći slinih privilegija i visokih plata,koje sebiob ezbjeđuju novcem građana.