U Širokom Brijegu se održava konferencija pod nazivom “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” povodom 25. obljetnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na konferenciji sudjeluje pet panelista u okviru dva panela.

Dražen Barbarić, profesor na FPN Sveučilišta u Mostaru, kaže da se BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti.

Voditelj stručnog tima IDPI-a kaže da u BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore, te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost.

Pročelnik studija politologije kaže da se u BiH sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, kako kaže, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom.

Bošnjaci, kaže, Dejton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države.

“Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Dejtona”, kazao je Barbarić.

Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Šaćir Filandra, profesor na FPN UNSA, istakao je da nikakvi ad hok dogovori nisu održivi bez klime povjerenja koje evidentno nema u našoj zemlji.

“Ne vidim spremnost za uspostavu povjerenja, klima pojerenja se uspostavlja komunikacijom, a komunikacije između nas nema. Bošnjacima iz Sarajeva je bliži Sidnej nego Široki Brijeg, a ovima iz Širokog Brijega da ni ne pominjem šta im je Živinice. Nedostatak komunikacije je vrlo prisutan i nju je moguće uspostaviti na simboličkoj razini prvenstveno. Nikad nisam čuo da je bošnjački član Predsjedništva otišao u Grude ili posjetio Violetu, ni obratno – nikad nisam čuo da je hrvatski član Predsjedništva došao u Kakanj. To je veliki problem i to odražava nedostatak povjerenja”, smatra Filandra.

Takođe je izrazio sumnju da današnje političke elite neće uspjeti to da dogovor. Na političkoj sceni slijedi smjena generacija, kaže Filandra, a nove političke elite će izvući određene pouke iz postojećeg stanja i on vjeruje da će one biti uspješnije.

Miloš Šolaja, profesor sa FPN Banjaluka, istakao je da je Dejton održao mir, a da je sve drugo stanje hibridnog ili asimetričnog rata.

“Mi danas imamo konstitutivnu formulu u kojoj su temeljni konstituenti narodi, a temeljni konstituenti političkog sistema entiteti i mi se vrtimo oko toga. Ustav je naziv koji je teško spojiv sa Aneksom 4 Dejtona jer on ne održava volju naroda koji žive u BiH. Da li će BiH imati snage da riješi svoj ustav? Mi se danas ne slažemo oko mnogo toga, jedino oko čega se slažemo su plate predstavnika u zajedničkim institjucijama. Da smo bili spremni da se složimo, složili bismo se u aprilu 2006.”, izjavio je Šolaja.

Pomenuo je problem koji se pojavljuje kada u posjetu budu pozvani predstavnici političkih partija i podsjetio da su se takođe predstavnici političkih partija dogovarali i oko aprilskog paketa svojevremeno, a ne predstavnici institucija.

“I danas se sastaju predstavnici političkih partija. Onda gospodin Izetbegović kaže da se zovu institucije. A kako će se zvati institucije kad na mjestu hrvatskog predsjednika sjedi čovjek koji nema povjerenje hrvatskog naroda? S druge strane, imamo pritisak na građansko društvo. Ono ne nastaje ni kuknjavom ni apelima ni političkim prezentacijama ni deklaracijama ni odluka – ono nastaje prirodno ako se uspostavi građanski interes”, smatra Šolaja.

Takođe je istakao da ne treba prepisivati greške iz raspada bivše Jugoslavije i da je suština u povjerenju. Dotakao se i uloge visokog predstavnika u BiH.

“Mi danas imamo situaciju da raspravljamo 25 godina nakon Dejtona o poziciji visokog predstavnika. Da je on radio svoj posao kako treba, on više ne bi odavno postojao u BiH. nije problem u Dejtonu nego u bonskim ovlaštenjima. Mogu slobodno reći da je visoki predstavnik pravio dar mar po BiH, uopšte neću govoriti o kojim narodima je riječ”, smatra Šolaja.

Šolaja takođe ističe da mi imamo samo iluziju da se neke međunarodne sile bave Bosnom i Hercegovinom.

“Ko se danas bavi BiH? Mi i dalje na unutrašnjem planu doživljavamo sjećanja, pozitivna ili negativna. Dolazi Bajden i mi mislimo da će nam on dati BiH kao državu na tanjiru. Nema od toga ništa. Kao što neće niko doći da nam ukine OHR. U međunarodnoj zajednici niko nije spreman da vrši nasilne promjene ustava jer bi to otvorilo bezbroj osjetljivih tema”, ističe Šolaja.

Profesor Filandra smatra da se bošnjačka politička elita uljuljkala i da joj je fino sa visokim predstavnikom koji njoj čuva poziciju jednog zamrznutog konflikta i nedovršene države.

“Bošnjačkoj eliti je sa visokim predstavnikom lijepo, udobno i ušuškano. Da bi on otišao, mi moramo stvoriti pretpostavke za to, mladi treba da znaju da će nešto poput visokog predstavnika još dugo postojati jer mi nismo izgradili nikakav kapacitet da odlučujemo sami o sebi”

Konferencija je poluzatvorenog tipa, a organizovali su je Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) i internetski portal Bild.ba.