Najozbiljniji problem u Bosni i Hercegovini nakon svjetske ekonomske krize-tako ekonomisti u svojim izvještajima opisuju posljedice pandemije koronavirusa. Građani ih na svojoj koži odavno osjete. Otkazi, smanjene plate i pad privredne aktivnosti veliki su udar na kućne budžete. Koliko će nam trebati da se oporavimo – niko ne zna.

Zna se da je, u samo prvih nekoliko mjeseci pandemije, bez posla ostalo više od 30 hiljada ljudi u našoj zemlji. Neki su se snašli, ali otkaza i dalje ima. Ta brojka zapravo je znatno veća, jer je siva zona mimo svake statistike. Neprijavljeni radnici nisu imali pravo ni na kakvu pomoć.

RANKA MIŠIĆ, predsjednica Saveza sindikata RS

Država ne smije dozvoliti da ljudi koji rade, ako dođu u poziciju da ne rade, mora se iznaći način da ti ljudi pežive, jer ako ne prežive u ekonomskom i socijalnom smislu, kad se sve ovo završi, neće imati ko da vraća sve na početak, odnosno na ono što smo imali prije koronavirusa.

A prije COVID-a, mnogi su imali koliko-toliko normalan život. Kako su preko noći ostali bez ičega, brojni građani morali su da potraže pomoć.
Svakodnevnica je postala luksuz. Počeli su da se obraćaju humanitarnim organizacijama koje su se našle u problemu – kako pomoći svima?

MAJA ARSLANAGIĆ, Udruženje “Pomozi.ba”

Jeste teško i zato smo i mi povećali i broj naših uposlenika ili volontera kako bismo sve to stigli. Radimo po prioritetima. Oni koji su najugroženiji, njima prvenstveno pomažemo. Oni koji su u malo boljoj situaciji, svakako pomažemo, ali ne odmah.

I poslodavci priznaju da je sve teže zadržati radnika, jer neke djelatnosti bilježe pad prometa od preko 70 odsto. U svega par mjeseci ostali su bez većine prihoda, i pitaju – kako opstati?

SUHAD EĆO, Udruženje poslodavaca FBiH

Nama trebaju mjere kako da dočekamo iduću godinu ili da ovaj period na 12 mjeseci prebrodimo. Recimo, ako firma ima pad poslovanja od 50 ili 70 posto, ona mora plaćati doprinose državi kao da se sve normalno i dešava.

Iako možda država tretira ovu situaciju kao normalnu, normalnost možemo da zaboravimo na neko vrijeme, kažu ekonomisti. Epidemiološka slika se komplikuje, a posebno ih zabrinjavaju najave novih, oštrijih mjera iz kojih smo izašli sa katastrofalnim iskustvima.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista

Ako opet zatvorimo po istom linearnom sistemu sve one koji potencijalno mogu da imaju kontakt sa pacijentima, sa klijentima, korisnicima usluga, bojim se da neće biti nikakve šanse da se ponovo reaktiviraju ni otvore ni frizerski saloni, ni kafići, ni zubarske ordinacije, ni obućari, ni hemijske čistionice. Dakle, svakoga koga zatvorimo ponovo, dovešćemo u situaciju da ja mislim da to zatvaranje neće preživjeti.

Procjene nevladinog sektora su da u našoj zemlji, više od 800 hiljada ljudi živi u siromaštvu. Prema podacima Svjetske banke, u prvih sedam mjeseci ove godine, broj zaposlenih je, u odnosu na isti period prošle, pao za tri odsto. Ako mjere pomoći države zakažu, predviđaju da bi moglo osiromašiti još 85 hiljada ljudi. I to onih kojima do sada nije bila potrebna socijalna pomoć.