Igrani film “H-8” reditelja Nikole Tanhofera iz 1958. godine je u najnovijem, trećem izboru kritičara, proglašen najboljim hrvatskim igranim filmom svih vremena, najbolji dokumentarni film je “Od 3 do 22” Kreše Golika (1966.), a najbolji animirani film je iz 1961. – “Surogat” Dušana Vukotića koji je za njega dobio američkog “Oskara”.

“U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina – od ‘Lisinskog’ iz 1944, do naslova iz 2019, ukupno nešto više od 400-tinak čiji je većinski producent iz Hrvatske”, rekao je agenciji Hina filmski publicista i organizator izbora Veljko Krulčić.

U anketi je sudjelovalo 38 kritičara oba pola iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta i svjetonazora, rekao je on.

Dosad su bila tek dva izbora za najbolji hrvatski film svih vremena – 1989/1990. kada je to organizovalo Društvo filmskih radnika Hrvatske i list “Vjesnik”, i 1999/2000. u organizaciji filmskog magazina “Hollywood”. U prvom izboru sudjelovalo je 28 filmskih kritičara, a u drugom 44.

U odnosu na prethodna dva izbora, na kojima je za najbolji hrvatski film bio izabran “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika iz 1970, titulu je preuzela detektivska melodrama “H-8”, a na drugo mjesto probio se “Rondo” Zvonimira Berkovića iz 1966.

Slijede “Tko pjeva zlo ne misli” i “Lisice” Krste Papića, “Breza” Ante Babaje, “Ritam zločina” Zorana Tadića i “Ne okreći se sine” Branka Bauera.

U prvih deset najboljih su i “Kaja, ubit ću te”, Vatroslava Mimice, “Koncert” Branka Belana i među odabranima najnoviji film “Što je Iva snimila 21. listopada 2003.” Tomislava Radića iz 2005.

“Lista 10 najboljih pokazuje apsolutnu dominaciju filmova iz tzv. socijalističke kinematografije, tek na desetom mjestu se nalazi naslov snimljen poslije 1991.”, rekao je Krulčić.

U izboru najboljeg hrvatskog dokumentarca u obzir su došli apsolutno svi – od najkraćih do dugometražnih, uključujući i one snimljene za televiziju i eksperimentalne, iz svih perioda, još iz doba Kraljevine Jugoslavije, do danas.

Od prve i posljednje takve ankete u hrvatskoj dokumentarnoj kinematografiji prošle su pune dvije decenije. Tada su kritičari kao tri najbolja dokumentarca izabrali “Od 3 do 22”, Kreše Golika (1966) , “Mala seoska priredba” Krste Papića (1971) i “Druge” Zorana Tadića iz 1972.

U međuvremenu ukus kritičara nije se bitno promijenio te je redoslijed prva tri u najnovijem izboru identičan redoslijedu iz ankete iz 1999/2000. godine.

Slijede “Specijalni vlakovi” Krste Papića, “Recital” Petra Krelje, “Kad te moja čakija ubode” Krste Papića, i “Srbenka” Nebojše Slijepčevića.

U top 10 ušli su i “Dobro jutro” i “Tijelo” Ante Babaje i “Skopje ’63” Veljka Bulajića.

Osam filmova s liste pripada korpusu socijalističke kinematografije, a dva su snimljena poslije 1991. Dokumentarac iz najnovije produkcije “Srbenka” plasirao se na sedmo mjesto.

U izboru najboljeg animiranog filma došlo je do značajne promjene, za razliku od posljednje ankete iz 1999/2000. kada je “Satiemania” Zdenka Gašparovića bila prva.

Sada, u najnovijem izboru najbolji hrvatski animirani film svih vremena je “Oskarom” nagrađeni “Surogat” Dušana Vukovića iz 1961.

Slijedi “Tup – tup” i “Idu dani” Nedeljka Dragića, “Doh Kihot” Vlade Kristla i tek onda kultni “Profesor Baltazar” – animirani serijal koji Grgića, Kolara i Zaninovića.

Top deset zaključuju “Samac” Vatroslava Mimice, “Riblje oko” Joška Marušića, “Mačka” Zlatka Boureka i “Maska crvene smrti” Pavla Štaltera i Branka Ranitovića.

I tu je riječ o apsolutnoj dominaciji ostvarenja iz razdoblja “socijalističke” kinematografije.

Na listi 20 najboljih nema ni jednog naslova nastalog poslije 1991, rekao je Krulčić.

Krulčić je najavio da će od 30. novembra do 6. decembra u zagrebačkom bioskopu “Tuškanac” biti revija po 10 najboljih hrvatskih filmova iz sve tri kategorije.