Za pozdraviti je sporazum o readmisiji, posebno s Pakistanom, jer su najčešće optužbe od strane građana na migrante iz Pakistana. Koliko će to biti stvarno na terenu, hoće li de facto potisnuti de jure, ostaje da vidimo i veoma je važno da sačekamo jedan period da vidimo kakve će koristi od ovog sporazuma imati građani USK i KS i kakve će koristi imati sami migranti, izjavio je u BHT1 Uživo Armin Kržalić.

U BiH se ne pravi razgraničenje između izbjeglica i migranata. Druga stvar je formulacija “ilegalni migrant” koja izaziva stigmu. Kržalić ističe da migrant ne može biti ilegalan čovjek ili osoba – ulazak može.

“Bojim se da ćemo imati u samom startu procesa readmisije problem. Bivši ministar je tražio da se napravi popis migranata i da se oni dobrovoljno izjasne bi li se vratili u zemlju iz koje su došli. Veoma mali broj je izrazio tju želju. Ako nema dobrovoljnog segmenta, mi ne možemo vratiti ljude u njihovu zemlju. Uz to, imamo problem identifikacije ako migranti nemaju nikakve dokumente. To je proces koji traje”, izjavio je Kržalić.

Kržalić je napomenuo da ovaj proces takođe iziskuje velika finansijska sredstva i da je to teško provodljivo. Kaže, bilo bi bolje raditi na prevenciji i sprečavati ilegalne ulaske u zemlju i razbiti lanac krijumčarenja ljudi.

Kaže da je dosta štete načinilo širenje mržnje prema migrantima na društvenim mrežama koje je prošlo nekažnjeno, a sve se to podvodilo pod “slobodu govora” u odbrani građana od migranata. Kržalić napominje da je loše što se to toleriše.

“Bojim se da ćemo mi uvijek imati migranata i putnika u hodu. Readmisija može smanjiti kapacitet tog puta, ali uvijek ćemo imati one koji žele da prođu kroz zemlju”, izjavio je Kržalić. Kao primjer je naveo problem sjevera, odnosno sovjetskih zemalja, gdje će sigurno doći sad do određenog talasa i kretanja ljudi zbog sukoba koji se trenutno gore dešavaju.

Međutim, kaže da je svaka aktivnost koja može smanjiti priliv migranata je dobrodošla, pa tako i ova readmisija. Podsjetio je da je 2019.godine kroz BiH prošlo oko 56.000 migranata.

Kada je riječ o nemogućnosti identifikacije migranata, Kržalić ističe da je to jedan od gorućih problema za cijelu državu i da se tome trebalo dosta ranije pristupiti. Država mora da zna ko ulazi na njenu teritoriju i dosadašnji pristup migrantima se pokazao kao loš.

“Mi moramo gledati odakle problem dolazi, moramo kontrolisati ulaz na istočnoj granici i ne može se dešavati da imamo čep na zapadnoj granici. Ove susjedne zemlje rebaju imati jedinstven pristup migrantskoj krizi i moraju identifikovati svaku osobu koja uđe na njihovu teritoriju, zbog sigurnosnog aspekta: nacionalnog i javnog”, navodi Kržalić.

Osvrnuo se i na način upravljanja migrantskim kampovima.

“Ne možemo mi imati jedini u Evropi otvorene kampove. Mi moramo imati poluzatvorene ili zatvorene kampove. Upravo zbog ovih NN lica, da se tu drže dok se ne utvrdi njihov identitet. Kod nas oni iskažu želju za azil, dobije 14 dana i hoda gdje hoće”, kaže Kržalić.

Komentarišući napade migranata na građane, Kržalić ističe da se gaji zbog tih slučajeva propaganda da migranti nisu poželjni na ovim područjima. Stvara se negativna atmosfera i pokušava se prikazati da su oni predodređeni za krivična djela. Kaže da je to dodatna stigmatizacija ovih ljudi.

Kad je u pitanju stav države prema migrantima, Kržalić ističe da je kod nas malo čudna situacija u tom pogledu. RS kaže da se prema izbjeglicama treba ponašati humano, a ne žele migrante na svom području. Isto je sa pojedinim institucijama FBiH. Rješenje je, prema njegovom mišljenju, implementacija pravnih dokumenata u punom kapacitetu, a ne djelimično onako kako bilo kome u zemlji odgovara. Ovdje je nadležno ministarstvo sigurnosti BiH i oni moraju pokazati da svoje odluke mogu implementirati na svakom dijelu ove države, zaključio je Kržalić.