U vrijeme pandemije koronavirusa, kada je masovna proizvodnja zaustavljena, a brojni radnici ostali bez posla, društvo je počelo da obraća pažnju na ono što je trebalo ranije – domaću proizvodnju. Istražili smo koliko smo kao društvo svjesni domaće proizvodnje, kako su domaći proizvodi postali prioritet nad uvoznim, a prethodnih godina bilježili smo 80 odsto uvoza prehrambenih proizvoda.

Ako je kriza donijela išta dobro to je konačan fokus na domaću proizvodnju, to potvrđuje i poljoprivrednik Adil Muhić koji se već godinama sa svojom zadrugom sa pet uposlenika bavi plasteničkom proizvodnjom povrća.

“Mi imamo 1.100 kvadrata plastenika, imamo rasadnik svoj. Mi radimo isključivo salatu, špinat i luk, paradajz, krastavac, patlidžan i papriku. Radimo i nešto rasada, tako da je potražnja ogromna. Plasiranje robe je isključivo na licu mjesta, tako da ne idemo ni na pijace, jer i na pijacama je nesređeno stanje. Sad je problem kako je ova nesreća nastupila problem proizvesti tu količinu, mislim da nećemo moći zadovoljiti i odgovoriti zadatku”, kazao je Muhić.

Kako bi probudili svijest građana za kupovinom domaćih proizvoda Privredna komora Republike Srpske pokrenula je kampanju “Kupujmo domaće”. Kampanja je dobila veliku podršku mnogih korisnika društvenih mreža, koji objavljenim fotografijama pokazuju i pozivaju druge da kupuju proizvode iz domaćih fabrika.

“Kupovinom domaćih proizvoda izdvajamo više novca za škole, za zdravstvo, za penzije što je u ovoj situaciji jako važno ali isto tako zadržavamo svoj novac ovdje. U ovako složenim uslovima kada veliki broj privrednim društava je primoran da smanjuje broj radnika, mi kupovinom domaćih proizvoda ne samo da zadržavamo postojeća radna mjesta nego i stvaramo mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta u našim privrednim subjektima”, rekao je Vladimir Blagojević iz Privredne komore Republike Srpske.

Iako postoje kapaciteti i veliki broj proizvođača svih proizvoda za potrebe jednog domaćinstva, kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj, koji količinom i kvalitetom mogu odgovoriti potrebama domaćeg tržišta, iz privrednih komora ističu da se prethodnih godina više od stotinu miliona maraka izdvajalo za kupovinu proizvoda iz uvoza. Najviše uvozimo vodu, mlijeko, mliječne proizvode.

“Mi ovdje moramo uvoziti određene sirovine za proizvodnju hrane, međutim to su proizvodi koji naši proizvođači moraju uvesti da bi napravili finalni proizvod. Upravo tu se treba poraditi da se i bazna proizvodnja ima u Bosni i Hercegovini. Što se tiče BiH otkrili smo nažalost da smo zemlja koja je tipični uvoznik kada su u pitanju robe široke potrošnje, da 80 posto potreba hrane uvozimo”, rekao je predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.

Koliko je moguće da će se situacija, u kojoj oko 80 posto potreba hrane uvozimo, promijeniti, danas je teško govoriti, ali dobra stvar je da se o tome razgovara.