Moja najveća poruka jeste da budemo hrabri i odlučni u borbi protiv velike korone, velikog izazova. Ovo je teško vrijeme kada se čovječanstvo suočilo sa nevjerovatnom bolešću, sa nevjerovatnim neprijateljem i mi moramo biti hrabri i odlučni. Ne smijemo se uplašiti, kaže Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom u intervjuu za BHRT.

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom je svim vjernicima koji slave Hristovo riođenje čestitao Božić i zaželio sretan i blagosloven Božić, i Novu godinu sa radosnim pozdravom “Mir Božiji, Hristos se rodi”.

Što se tiče Božića, kaže mitropolit Hrizostom, Božić je kao praznik potpuno jasan i definisan- to je praznik rođenja gospoda Hrista u Vitlejemu prije više od 2.000 godina, koji se rodio upravo tamo gde je po prorocima Staroga zavjeta trebalo da se rodi, po proroku Isaiji, da bi bio spasitelj i iskupitelj svijeta.

“Mi pravoslavni hrišćani smo u svim vremenima slavili Božić i tako ćemo ga slaviti i ove godine u malo težim i složenijim uslovima pandemije. Ali, nikada nismo prekidali slavljenje Božića. Ono što posebno raduje je činjenica da je, i pored svih nevolja i nedaća kroz istoriju srpski pravoslavni narod odolijevao,ali nikada nije prestao slaviti svoje velike praznike, kao što je Božić, kao što je Vaskrs. Tako će biti i ove godine “,kaže mitropolit Hrizostom.

Dodaje kako je pandemija donijela mnogo nesreće svim narodima na svijetu , ali da svoje praznike i običaje moraju prilagoditi datom trenutku, normalno, poštujući sve ono što je suštinski bitno za Hristovo rođenje.

“Nećemo kao nekada u neka srećna i bolja vremena kada je sve bilo dobro i zdravo i veselo , nećemo na na takav način slaviti . Mi ćemo slaviti na način kako je prikladan standardu ove pandemije koji je određen od stručnjaka- epidemiologa. Tako ćemo se i mi ponašati.”

Poruka koju mitropilit Hrizostom šalje za ovaj najradosniji hrišćanski praznik je:

” Moja najveća poruka jeste da budemo hrabri i odlučni u borbi protiv velike korone, velikog izazova. Ovo je teško vrijeme kada se čovječanstvo suočilo sa nevjerovatnom bolešću, sa nevjerovatnim neprijateljem i mi moramo biti hrabri i odlučni. Ne smijemo se uplašiti. Najveći neprijatelj čovjekov nije korona nego strah. Strah od korone, koji se nameće uz ovu pandemiju koronavirusa”, kaže mitropolit Hrizostom.

Dodao je kako svi treba, uz svoju vjeru, nadu u Boga i poštovanje svih propisa i standarda da čuvamo jedni druge a prije svega da čuvamo sami sebe i drugog od nas samih, da se proslavi Božić na najbolji način.

“Ne možemo reći Bog će nas čuvati nego i mi moramo sami sebe da čuvamo, koliko možemo, koliko nam je Bog dao mogućnost, a dao nam je mnogo toga da možemo da se čuvamo.

O tome da li ima išta dobro što je pandemija donijela,te da li smo se zbog pandemije više okrenuli porodici, mitropolit kaže:

Ova pandemija nam je donijela potpuno uništenje svijeta. Sa ekonomskog aspekta, pandemija je uništila čovječanstvo. Zamislite koliko je svijet izgubio za godinu dana. To mi čak ne možemo ni da pretpostavimo koje će posljedice biti od ove pandemije za naredne godine. Čovječanstvo je potpuno poniženo ovom bolešću, tako da ja ne bih volio da kažem da je pandemija bilo šta dobro dala čovječanstvu. Naprotiv. To je jedno zavaravanje samih sebe. Ne možemo reći da je sada zbog pandemije porodični život bolji nego što je bio. Uvijek su dobri domaćini dobri ljudi.

Rekao je da korona ništa dobro nije donijela ni porodicama, jer su mnoge porodice , na žalost, ucviljene, ožalošćene , tužne, jer nisu mogle čak i da isprate svoje najmilije na onaj svijet.

Mitropolit Hrizostom je rekao kako je njegovo iskustvo sa koronavirusom, koji je prebolovao , dobro i da se brzo oporavio. Dodao je kako je zaražen 20. novembra kada je patrijarh Irinej preminuo, te da za njega nije bilo mogućnosti da ne bude zaražen, zato što je bio u samom žarištu pandemije i korone u Beogradu.

O odnosu Crkve prema pandemiji , Hrizostom kaže da možda u Srpskoj pravoslavnoj crkvi nisu ozbiljno shvatili koronavirus, te da su ga potcijenili:

“Zato smo platili visoku cijenu. Mi smo jedina crkva koja je izgubila poglavara do sada. Izgubili smo i mitropolita Amfilohija i vladiku Milutina i desetine sveštenika, monaha i monahinja. Korona je bila za nas nepoznanica. Mislili smo da je to obična gripa i da će lako da prođe. Međutim, tek kada se desilo sa vladikom Milutinom valjevskim, kada je on prvi od episkopa preminuo, onda smo shvatili da je to opasan neprijatelj, koji će se osvetiti nama zbog potcjenjivanja cijele te situacije , kaže mitropolit Hrizostom.

O funkcioniranju SPC od trenutka upokojenja patrijarha Irineja, mitropolit Hrizostom kaže kako je riječ o organizovanoj crkvi, koja ima ustav, svoje zakone i predviđene sve opcije:

“Tako i sada funkcionišemo, upravo saborski, sinodalno , onako kako je zakonom i predviđeno. Patrijarh je iznenada i neočekivano preminuo. Mi i dalje nastavljamo isto kao što smo radili i za vrijeme patrijarha. Redovni poslovi se obavljaju preko Sinoda, preko patrijaršijskog Upravnog odbora i drugih naših institucija koje postoje organizovano u našoj patrijaršiji. Tako da smo mi dobro organizovana crkva “, kaže mitropolit Hrizostom.

O izboru novog patrijarha,, mitropolit Hrizostom kaže da je prema Ustavu SPC-a, zakazan Izborni sabor za 18. februar , jer za tri mjeseca od upokojenja patrijarha treba da se zakaže Sabor i izabere novog patrijarha. Kako je patrijarh preminuo 20. novembra, izborni Sabor je zakazan 18. februara. Na izbornom Saboru učestvuju svi eparhijski arhijereji i vikari. To su pomoćni arhijereji i episkopi koji pomažu, kao što je patrijarh imao dva vikara. Ti episkopi biraju novog poglavara.

“Svaki episkop koji je bio na eparhiji 10 godina ima pravo da bude biran za patrijarha i svi su kandidati. Na Saboru od svih tih episkopa, trojicu biramo direktnim glasanjem, imenom glasamo, ali tajno , normalno, glasamo za trojicu. I svaki episkop bira tri kandidata. Kad se saberu glasovi , svako može da bude kandidat ko pređe 50 posto i više glasova. Od te trojice koji prođu 50 i više glasova, njih stavljamo u posebne koverte koje stavljamo u Jevanđelje i od te trojice jedan od monaha izvući će ime budućeg patrijarha. To je taj apostolski princip glasanja, kaže mitropolit Hrizostom.

“Mi smo kao ljudi kazali – evo hoćemo ovu trojicu – a onda Bogu kažemo, evo gospode ti sad pokaži koji je po tvojoj volji jer ti poznaješ srca sve trojice njih, pa ti pokaži koja je tvoja volja, tako da krajnju volju za izbor patrijarha ostavljamo Bogu”, kaže mitropoliit Hrizostom.

Mitropolit dabrobosanki Hrizostom je rekao kako je važno da Sabor započinje 18. februara, te da se neće zatvoriti dok se ne izabere novi patrijarh.