U ruskoj prijestolnici Moskvi potpisana je zajednička deklaracija Rusije, Azerbejdžana i Armenije o oživljavanju ekonomskih i transportnih veza u regiji Nagorno-Karabah.

U Moskvi je u ponedjeljak održan sastanak predsjednika Rusije i Azerbejdžana Vladimira Putina i Ilhama Aliyeva i premijera Armenije Nikole Pashinyana o pitanju Nagorno-Karabaha.

Tokom sastanka je potpisana zajednička deklaracija čiji cilj je uspostava ekonomskih veza u regiji i razvoj infrastrukturnih projekata. U deklaraciji je navedeno da sve strane podržavaju uspostavljanje zajedničke radne grupe koju će činiti zamjenici premijera sve tri države.

Radna grupa bi prvi sastanak trebala održati do 30. januara a na njemu će biti utvrđena lista glavnih djelatnosti, sa prioritetom uspostavljanja željezničkih i cestovnih veza. Ostale tačke u okviru ovih djelatnosti bit će utvrđene dogovorom triju država, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kopredsjedavajući radne grupe odobrit će listu stručnjaka koji će raditi u podgrupama koje će odrediti i predstaviti popis projekata u roku od mjesec dana nakon sastanka radne grupe.

“Radna grupa će prije 1. marta 2021. godine uspostaviti listu aktivnosti i program koji uključuju obnavljanje i izgradnju nove transportne infrastrukture potrebne za realizaciju međunarodnog transporta preko Azerbejdžana i Armenije kao i transporta iz ove dvije zemlje, a kako bi bila odobrena na najvišem nivou”, stoji u deklaraciji.

Aliyev je na bilateralnom sastanku sa Putinom ukazao na važnost zajedničke deklaracije.

Istakao je da će i Armenija preko azerbejdžanskog teritorija putem željeznice imati pristup Rusiji i Iranu.

“Azerbejdžan će takođe imati pristup turskom tržištu preko Autonomne Republike Nahčivan. Bit će osigurana i željeznička veza između Turske i Rusije”, rekao je Aliyev.

Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.

Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke armenskim snagama te osloboditi nekoliko gradova i više od 300 naseljenih mjesta.

Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama. Ruske i turske mirovne snage će biti uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.