Nekoliko hiljada antifašista obilježilo je 75. godišnjicu oslobođenja Mostara od fašizma. Pristizali su s rekvizitima koji su podsjetili na Titovo vrijeme, a i ovog puta čuli su se zvuci harmonike uz tradicionalne pjesme koje su krasile Narodno-oslobodilačku vojsku tokom Drugog svjetskog rata. Za razliku od ranijih godina, Februarske nagrade UABNOR-a ovog puta uručene su na Partizanskom groblju, koje je i ove godine antifašiste dočekalo s uvredljivim grafitima, noćas ispisanim na zidovima spomenika.

“To smo i očekivali. Ista je to kuhinja. Znamo koji centri moći kažu da se ovdje nešto smije ili ne smije, odnosno može ili ne može. Nisam tek tako rekao da je ovaj grad okupiran od ljudi i politika koji ne misle dobro narodima koji žive ovdje. Oni se i danas nas plaše. Sve što rade proizilazi ustvari iz njihovog straha. Mi nosimo ideje budućnosti i zajedništva, dok oni žive s idejama daleke prošlosti i tu dolazi do problema. Slavimo danas slobodu. Razgovaramo o budućnosti nadahnuti idejama, snagom, voljom i optimizmom ljudi koji ovdje leže. To je naša priča”, poručio je predsjednik UABNOR-a BiH Sead Đulić.

Boris Petković u Mostar je stigao iz Beograda. Nadahnut je, kaže, onim što ga je dočekalo u Mostaru, ali istovremeno i razočaran što antifašisti nisu bili u mogućnosti defilovati gradom.

“Fašizam diže glavu. Stvaraju probleme, siju mržnju i sipaju otrov među ljude. Ne treba da gledamo ko se kako zove, ko se kako izjašnjava ili u što vjeruje. Budimo ljudi i prijatelji. Sarađujmo! Ovo je veliki jubilej. Mostar je ipak treći po veličini grad u BiH. Nažalost, fašizam je sve prisutniji. Danas je izraženiji nego 1943. i 1944. Nismo ga uspjeli uništiti tih godina”, rekao je Petković.

Zasmetalo mu je i to što se ljudi u Mostaru i BiH, ali i u regionu, mrze i dijele prema naciji i vjeroispovijesti.

“Na neki način se osjećam jadno jer sam odgajan i učen da ljude gledam jednako. Teško je podnijeti da me neko gleda drugačije. Moram da kažem da smo, ako već nismo mogli ostati u jednoj državi, trebali i morali to uraditi uz šampanjac poput Češke i Slovačke”, dodao je.

Gjorge Nikolov iz Sjeverne Makedonije s ponosom kaže da je bio i da će uvijek ostati samo Jugosloven. Na manifestacije ove vrste rado se odaziva. Nedavno je bio u Jajcu, kasnije na obilježavanju godišnjice Igmanskog marša, a danas je u Mostaru.

“Ne dopadaju mi se bilo kakve podjele. Toliko godina smo bili braća, a danas nas nastoje dijeliti po vjeri i naciji. Ja ljude dijelim prema tome da li je neko dobar čovjek ili ne. Svako ima svoje opredjeljenje. Mi nismo protivnici nijedne države”, poručio je.

Dobitnici februarskih priznanja između ostalih su Edin Zagorčić i Srđan Aleksić – obojica posthumno, zatim Dragan Markovina, Crveni krst i list Oslobođenje. Odluku o priznanjima donijela je komisija koju je prethodno imenovao UABNOR. Uslov za nagradu bilo je baštinjenje antifašizma i doprinos izgradnji Grada Mostara kroz decenije i godine.

Otkazana povorka, učesnici kolone do Partizanskog groblja prevezeni autobusima

Prvobitno je bilo planirano da povorka sa učesnicima manifestacije propješači dionicu od Musale do Partizanskog groblja no policija je odlučila da se na mjesto održavanja centralnog programa prebace autobusima.

“Nama je zabranjeno da u mirnoj koloni odemo Partizanskom spomen groblju i ja pitam tko su ti ljudi koji su donijeli zabranu? Mi ćemo se boriti svim sredstvima protiv toga. Sljedećeg puta dovest ćemo 20.000 antifašista u Mostar i nećemo nikoga pitati za dopuštenje”, prokomentarisao je odluku policije predsjednik Saveza antifašista i boraca NOR-a Sead Đulić.