Izložba “Toksične zemlje” (Toxic Lands) na kojoj su bosanskohercegovački i britanski umjetnici svojim radovima upozorili na važnost očuvanja okoliša, otvorena je večeras u Mostaru.

Izložba je dio programa “Ekologije budućnosti – globalni program povezivanja po pitanjima klimatskih promjena” koju provodi British Council u okviru priprema Ujedinjenog Kraljevstva za Konferenciju zemalja članica UN-a o klimatskim promjenama – COP 26, koja će biti održana u studenom.

Po riječima britanskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Matthewa Fielda, “Ekologije budućnosti” proizvod je interakcije između bosanskohercegovačkih i britanskih umjetnika putem umjetničkih radova na zajedničku temu okoliša, klimatskih promjena i održivosti.

“Danas se suočavamo s brojnim globalnim izazovima po pitanju okoliša. Nikad nije bilo važnije zaštititi našu dragocjenu zemlju i rijeke, a tu svi imamo ulogu i odgovornost”, rekao je veleposlanik Filed.

Autorica i kustosica programa Armina Pilav istaknula je kako je riječ o istraživačkoj eksperimentalnoj izložbi o zagađenju planeta Zemlje te općenito, korištenju resursa, odnosno na koji smo način različitim aktivnostima uništili ili svakodnevno uništavamo našu okolinu.

Program, zapravo, predstavlja seriju umjetničkih filmskih programa sastavljenih od kompilacija i instalacija.

“Umjetnici putem svojih umjetničkih radova (biografija, dokumentarni rad ili poezija) ispituju na koji način teme okoliša, klimatskih promjena i održivosti utječu na njih. Tako se Luis Henderson bavi propitivanjem elektronskog otpada, a njegov film predstavlja studiju o e-recikliranju. Praksa Uriela Orlova se temelji na istraživanju, a uključuje film, zvuk i fotografiju. Charlotte Prodger se bavi temama čovjeka i životne sredine, dok rad Bena Riversa prikazuje sirove filmske snimke”, objasnila je autorica.

Po njezinim riječima, kao odgovor na te radove umjetnika iz Ujedinjenog Kraljevstva nastali su radovi njihovih kolega iz regije i Mostara.

“Tako su nastale teme s deponije u Gradu na Neretvi, ‘hibridni pejzaž’ uz obalu rijeke gdje je puno građevinskoga otpada, razno smeće u tokovima rijeke, te stvaranje nove ekologije, odnosno bašte raštike, paradajza itd”, ustvrdila je Armina Pilav.