Liječenje krvnom plazmom terapija je na koju uveliko pozivaju Srbija i Njemačka, kako bi pomogli pacijentima u borbi sa koronavirusom. Istražili smo može li se u Bosni i Hercegovini provesti ovakav vid liječenja.

Liječenje krvnom plazmom oboljelih od koronavirusa još je u fazi eksperimenta, smatraju stručnjaci. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije ima mogućnost da izdvoji i prikupi plazmu donora, ali za ovaj vid izdvajanja krvnih elemenata moraju se obezbijediti određeni preduslovi.

dr. AIDA ĐOZO, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH

“Nabavka uređaja ili preinaka postojećeg sa instalacijom programa namjenskog za izdvajanje donor plazme, nabavka setova za izdvajanje validacija metode, edukacija osoblja, stručni nadzor nad procedurom, posebno obilježavanje produkata, ali i odobrenje nadležne krovne institucije, znači federalnog ministarstva zdravstva.”

SAJMA KRKIĆ DAUTOVIĆ, infektolog, bivša šefica Klinike za infektivne bolesti UKCS-а

“Prednost je u tome što je to pasivna imunizacija, mi zapravo dodajemo u krvni sistem oboljele osobe gotova antitijela protiv uzročnika koji upravo izaziva upalu u tijelu i ta antitijela koja se unesu, ona za sebe vezuju virus, u ovom slučaju korona SARS2 virus, na taj način ga onesposobljuje i onemogućava da se on dalje razmnožava.”

Iako je u zemljama poput Kine, Amerike i Njemačke na manjem broju pacijenata utvrđeno da je ovakva vrsta liječenja doprinijela njihovom oporavku, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost ove terapije.

EDNAN DRLJEVIĆ, Odjel za infektivne i zarazne bolesti KB Zenica

“Terapija krvnom plazmom, odnosno davanje antitijela hiperimunih je u upotrebi odavno, mi to dajemo i za varičele i za hepatitis, itd. To nije ništa novo, međutim kod nas je to problem, prvo što nemamo ELISA testove na kojima bi mi testirali pa da vidimo ko uopšte ima ta antitijela, druga stvar je treba da pronađemo ko ima antitijela, a onda da oni kao dobrovoljni davaoci krvi daju te krvne pripravke.”

Građanima u Republici Srpskoj data je mogućnost da budu dio velike grupe pacijenata koji dobijaju sve ono što dobijaju pacijenti u drugim dijelovima svijeta, tvrde iz UKC-a RS. Iz federalnog ministarstva zdravstva tvrde da još nećemo ući u fazu ovakve vrste liječenja.

PEĐA KOVAČEVIĆ, Klinikа intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS

“U našim preporukama stoji da se može probati liječenje sa krvnom plazmom.”

GORAN ČERKEZ, Federalno ministarstvo zdravstva

“Jako je bitno reći i da Svjetska zdravstvena organizacija i međunarodne organizacije još uvijek ne govore o nekim pozitivnim efektima ovog liječenja.”

Ukoliko se naučno i dokaže učinkovitost ovakvog liječenja, susjedna Srbija i Hrvatska će je spremno dočekati.

ANA BRNABIĆ, premijerka Srbije

“Pokrećemo veliku nacionalnu kampanju borbe protiv virusa COVID-19 liječenjem krvnom plazmom izliječenih ljudi.”

ALEMKA MARKOTIĆ, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu

“U Hrvatskoj postoji tehnologija i može se primijeniti ovakav vid liječenja, tj može proizvesti određene količine plazme, ali to neće biti nešto s čim se može masovno ljude zaštititi ili liječiti.”

Da bi se оmogućila sigurnost i efikasnost ovakvog krvnog ljekovitog pripravka potrebne su ozbiljne kliničke studije i istraživanja. U BiH za naučnoistraživački rad izdvaja se tek 0,3 odsto od bruto nacionalnog dohotka dok je u Evropi to svega 3 odsto.