Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu obilježava treću godinu postojanja i djelovanja. Jedinstven karakter i kvalitet Muzeja međunarodno je prepoznat i nagrađen nekim od najprestižnijih muzejskih nagrada.

Zbog ovog uspjeha, njihovo polje djelovanja davno je prešlo granice Bosne i Hercegovine, a danas rade u cijelom svijetu.

Za kratko vrijeme Muzej ratnog djetinstva dobio je nekoliko međunarodnih nagrada i priznanja, a aktivnosti ovog muzeja stalno rastu. Trenutno zapošljavaju petnaestak mladih ljudi. Kao platforma, koja daje glas svima koji su bili ili su trenutno djeca u nekoj od ratom pogođenih zona, pomažu publici da na osnovu ličnih priča, predmeta, audio i video svjedočenja i drugih dokumenata bolje shvate šta znači odrastati u ratu.

“Ne postoji nijedan muzej na svijetu koji se bavi isključivo tom temom i to je ono kako se mi plasiramo kao jedna jedinstvena ideja, jedinstven koncept. Također, što se tiče našeg rada u Bosni i Hercegovini, na neki način smo i tu pomjerili granice”, kaže Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva.

Trenutno rade na projektu sa Memorijalnim centrom Srebrenica na dokumentaciji iskustava ljudi koji su kao djeca doživjeli genocid u Srebrenici. Radi se o, kako kažu, možda najosjetljivijem projektu na kojem su radili.

“Bitno je da imaju poveznicu sa genocidom u Srebrenici. Znači, da su im roditelji bili u Srebrenici za to vrijeme, ako su oni već bili evakuisani. Međutim, mi najviše imamo učesnika koji su bili u samoj Srebrenici za vrijeme genocida i njihova iskustva su sva zaista vrijedna bilježenja i zaista su sva potresna”, kaže Lejla Hairlahović-Hušić, istraživačica Muzeja.

U vremenu eskaliranja izbjegličke i humanitarne krize, djelovali su u Libanu, kampu sirijskih izbjeglica, ali i u Ukrajini i izbjegličkim kampovima u Srbiji. Danas rade po izbjegličkim kampovima u Bosni i Hercegovini.

“Želimo prikupiti lične priče i predmete djece koja borave u tim prihvatnim centrima, koji će se poslije prezentovati u vidu putujuće izložbe koja će biti organizovana u četiri bh. grada, većinom gdje je najveća koncentracija te populacije – dakle Sarajevo, Bihać , Mostar, i Banjaluka”, kaže Elma Mahmutović, direktorica razvoja u Muzeju ratnog djetinjstva.

Muzej ratnog djetinjstva ima široku podršku donatora, partnera i drugih muzeja i imaju povjerenje bh. javnosti. To pokušavaju na neki način iskoristiti, prvenstveno u smislu da se odnos vlasti u Bosni i Hercegovini prema muzejima i kulturi temeljno promijeni.

Njihov doprinos biće i novi prostor u blizini sadašnjeg objekta u Logavinoj ulici, koji će i drugim mladim umjetnicima omogućiti prostor za djelovanje.