Nova priča u vezi s početkom pregovora za članstvo u Evropskoj uniji sa zemljama regiona, u kojoj bi se mogla naći i Bosna i Hercegovina – moguća je na proljeće, optimističan je direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović. Javnost na evropskom putu Bosne i Hercegovine – vidi zaostajanja.

Ukidanjem smrtne kazne u Republici Srpskoj ispunjen je jedan od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Prvi čovjek Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović nada se da će realizacijom postupka za izradu plana integrisanja, pokrenutog u okviru mehanizma koordinacije, biti ispunjen još jedan. Dok su svih 14 prioriteta mjere koje će, ocjenjuje, biti dugo rješavane, 115 prioriteta iz Analitičkog mišljenja mora biti realizirano naredne godine.

“Nova priča u odnosu na region je vrlo moguća na proljeće. Pretpostavljamo da bi i mi mogli biti jedna od tema, jer barem ćemo imati neke rezultate na proljeće sljedeće godine koji se mogu ogledati u ovom Akcionom planu i onom što BiH treba da ispuni iz Analitičkog izvještaja, i nadamo se da ćemo još uspjeti dati određene pozitivne segmente u kontekstu ovih 14 ključnih prioriteta”, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

Bosna i Hercegovina je na začelju među državama uključenim u proces stabilizacije i pridruživanja, a ispunjavanje uvjeta nakon objave mišljenja Evropske unije ne ide zadovoljavajućom dinamikom, ocjena je Predsjednika Panevropske unije BiH Osmana Topčagića.

“U ovoj situaciji, uz sve posljedice koje su izazvane izostankom odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora s Makedonijom i Albanijom, mislim da EU mora promijeniti takvu odluku, treba da donese odluku o otvaranju pregovora, treba da da jasnu poruku da je proces pridruživanja i proširenja EU i dalje aktivan i živ”, smatra Topčagić.

“Imajući u vidu da se cijela regija nalazi na periferiji, posebno kada pročitamo posljednje mišljenje Evropske komisije za BiH i Kosovo, možemo reći da su na periferiji, periferije integracija zato što, iako imamo deklarativno konsezus, ja sam uvjeren iz prakse, onog trenutka kad dođe do konkretne reforme, da ćemo imati problem implementiranja”, navodi dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo.

Uporište ovom stavu našeg sagovornika jeste činjenica da je jedna od ključnih reformi koju Evropska unija zahtijeva u svom mišljenju izmjena načina i unutrašnje strukture odlučivanja u BiH, što će, s obzirom na dosadašnju praksu, ići vrlo teško.