Šest evropskih parlamentaraca u pismu koje su poslali predsjedniku i evropskom komesaru za proširenje navode zabrinutost za sve češće tendencije podjele u Bosni i Hercegovini. Fokus je sada sa “non pejpera” prebačen i na Izborni zakon i refome koje traži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Oglasila se i Vlada Njemačke – protiv su “legitimnog političkog predstavljanja” u BiH.

Drži li Evropska unija HDZ-ovu stranu u pregovorima o reformi Izbornog zakona? To se u pismu adresiranom na Žozepa Borelja i Olivera Varheija pita šestoro EU parlamentaraca. Strahuju da se, sadašnjim odnosom prema Bosni i Hercegovini, favorizuje saradnja sa rukovodstvom samo dvije stranke.

“Mediji su izvještavali da je do sada fokus Evropske unije bio na reformama izbornog zakona u smislu problema koji se odnose na predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, te odlukama Ustavnog suda BiH. Prema našem mišljenju, takav pravac nije u skladu sa preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije”, navodi se u pismu.

Nedugo nakon pisma, objavljen je i odgovor Vlade Njemačke na poslaničko pitanje u Bundestagu o ulozi Sjedinjenih Država i Evropske unije u reformi izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

“Njemačka vlada smatra kako bi princip ‘legitimnog političkog predstavljanja’, koji se pominje u kontekstu izborne reforme, mogao dodatno produbiti podjelu u BiH i zakomplicirati implementaciju relevantnih sudskih presuda”, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH, Johan Satler, za BHT1 poručuje da EU nema isključiv pristup u ovim pregovorima, što bi na vidjelo trebalo izaći već naredne sedmice na sastanaku Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona.

JOHAN SATLER, šef Delegacije EU u BiH

“Ona bi trebalo da omogući angažman aktera, predstavnika Centralne izborne komisije, što je izuzetno važno, omogućiće učešće eksperata i sa naše strane, Evropske komisije, OSCE-a, Amerikanaca, Venecijanske komisije. Mi ćemo sa svoje strane podržavati ovaj proces. I da, slažem se, ne mogu to biti samo politički subjekti i predstavnici vladajuće koalicije već zaista svi politički akteri u zakonodavnim tijelima plus civilno društvo”.

Važno je da se Vlada Njemačke jasno pozicionirala i dala stav o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, smatra analitičar Bodo Veber.

BODO VEBER, analitičar iz Njemačke

“Ja bih čak i rekao da je to pismo svojevrsna prekretnica. U tom pismu njemačka vlada je učinila ono što pregovarači Evropske unije i Sjedinjenih Država u pregovorima o reformi Izbornog zakona još od pregovora o mostarskom ‘dealu’ nisu učinili”.

Na domaćem terenu tvrde da treba biti oprezan. Poznat je, kažu, dosadašnji stav Evropske unije, ali i njihov “deklarativan” pristup problemima Bosne i Hercegovine.

ŽELJKO BAJIĆ, novinar BH Radija 1

“Što se tiče europarlamentaraca, mislim da ih je moglo biti više, ta zabrinutost je više, onako, ja bih rekao protokolarna, ritualna, a mi, ako već dovoljno nismo zabrinuti, mislim da i nemamo razloga da budemo zabrinuti više”.

DANIJEL VIDOVIĆ, politikolog

“Da su evropske institucije davno zauzele stav kako i na koji način treba urediti Bosnu i Herceogvinu, a takav stav svakako podrazumijeva legitimno političko predstavljanje što je, naravno, jedno od temeljnih načela uređenja podijeljenih država i društava”.

Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, najavio je intenzivnije pregovore sa Strankom demokratske akcije (SDA) o izmjenama Izbornog zakona, a, tradicionalno optimističan, očekuje da dokument bude spreman do kraja juna. Izmjene izbornog zakonodavstva jedan su od 14 prioriteta za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, posebno u kontekstu provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava “Sejdić i Finci”.