“Cyberbuling” ili nasilje na i putem interneta česta je pojava na društvenim mrežama i internet portalima. Aktivnosti i mogućnosti na online platformama izazov su za korisnike, ali i istražne organe. Kako prepoznati nasilje na internetu?

Prijeteće poruke, krađa online podataka, online uhođenje, uznemiravanje neprimjerenim porukama ili pozivima, uvredljivi komentari i govor mržnje- sve se to može smatrati nasiljem na internetu. Žrtve mogu biti svi korisnici interneta. Često su to najranjivije skupine društva- djeca, mladi i žene.

“Dosta djece zataškava taj problem. Neko kada vam se javi uznemiravajući vas određenim porukama, dijete nekako pokušava da shvati na svoj način u tom nekom svom tinejdžerskom ili dječijem dobu i kada taj odziv zlostavljača postane traumatološki, možda dijete u tom trenutku ne razumije stanje”, kaže psihologinja Alma Mahmutović.

Uznemiravanje porukama najčešće se odvija putem chata društvenih mreža. Slanje poruka neprimjerenog, prijetećeg ili nasilnog sadrzaja djeci može ostaviti psihološke traume. Najveći problem je od koga ovakvi sadržaji dolaze i zašto je online nasilnik odabrao online profil žrtve, odnosno korisnika interneta, dijete ili odraslu osobu. Kakav je psihološki profil online nasilnika?

“Nema određenog tipa, to zavisi od vaše motivacije, odnosno šta je nasilniku cilj da uzme od žrtve. Nekome je to čak puka dosada, nekome slobodno vrijeme. Neko ima potrebu da animira dijete i u tri dana on može biti potencijalni prijatelj možda na FB ili drugim mrežama. Ljubomora i zavidnost mogu biti motivi. Smatrajte da, u jednom trenutku kad ste nezadovoljni svojim životom, vi želite da preuzmete nečiji drugi život”, ističe Mahmutović.

Društvene mreže, blogovi, portali, chat roomovi daju mogućnost primanja i slanja raznih sadržaja pa tako i onih nasilnih. Online nasilinici prikrivaju ili lažiraju vlastiti identitet kako bi slali prijetnje ili širili govor mržnje najčešće na društvenim mrežama i komentarima online portala. Zbog toga, teško je odrediti i sankcionisati izvršioce ovakvih radnji.

“Policija može ući u trag. Moram reći da se radi o specifičnim istragama. Određene probleme nam stvara činjenica da su obično komentari na društvenim mrežama i tekstovima na našim portalima ostavljeni od lica koja nisu sa teritorija BiH. Ali, u saradnji sa nadležnim tužilaštvima poduzimamo mjere i radimo na njihovom otkrivanju. Krivični zakon u BiH definisao je krivična djela ugrožavanje sigurnosti, ucjena, izazivanje narodnosne, rasne, vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, a koje sadrže prijetnje, govor mržnje i sl. Zakonske kazne kreću se od 6 mjeseci pa za najteže oblike može se izreći kazna i do 10 godina”, naglašava šef Odsjeka za kompjuterski kriminal FUP-a Nedžad Ćatić.

Video igre i njihovi chat roomovi mogu biti pogodne platforme za online nasilje, uvredljive komentare ili prijetnje tokom igre. Nasilni video sadržaji u video igrama mogu uticati na promjenu ponašanja pojedinaca na internetu i u realnom životu. Mogu li video igre biti uzročnikom online nasilja?

“Chat room na video igrama kao i svaki drugi oblik online komunikacije, može ali ne mora nužno uzrokovati neku formu cyberbulinga ili online nasilja. Chat room je dosta sličan kao i komentari na društvenim mrežama ili na mnogim bh. news portalima gdje takođe možemo vidjeti komentare koje sadrže govor mržnje. Igre, iako izazivaju neku formu nasilja, to je kratkoročno, dok na društvenim mrežama krenu na ličnim i nekim drugim osnovama prepucavanja kod ljudi”, kaže gamer Amar Redžepagić.

Roditelji, obratite pažnju na web pretraživanje vaše djece, šta posjećuju i sa kim chataju. Ako ne znamo ko je s druge strane ekrana, onda dobro provjerite dostupne podatke na profilu koji vam šalje poruke i sa kojim stupate u komunikaciju.