Iako sporazum o uspostavljanju nove vlasti predviđa okvir za dalju saradnju u vezi s nastavkom NATO puta BiH, u njemu nema stavke o usvajanju i slanju Godišnjeg nacionalnog plana u NATO i to je ono što u javnosti izaziva i najveće nedoumice. Nepoznanica je i to šta eventualno donosi reducirani plan. A još jedno pitanje je i sama uloga međunarodne zajednice.

Još početkom godine američki državni sekretar Mike Pompeo pisao je članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine tražeći usvajanje ANP-a Godišnjeg nacionalnog programa. No, nakon što je ANP mjesecima bio kamen spoticanja u formiranju državne vlasti, i Ambasadi SAD-a u BiH je nakon potpisivanja sporazuma tri bh. političke stranke bilo nejasno da li postoji konsenzus o pitanju ranog podnošenja Godišnjeg plana.

Još jedno viđenje potpisivanja sporazuma o kojem akteri potpisivanja i dalje daju oprečne izjave, tiče se uloge specijalnog predstavnika Evropske unije.

U dijelu javnosti uloga Evropske unije tumači se kao vrsta dodatnog pritiska s obzirom na to da se od Bosne i Hercegovine – koja je samom začelju zapadnog Balkana – očekuje ubrzanje procesa evropskih integracija.