Nakon što je Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, ne stišavaju se reakcije naročito političkih predstavnika iz Republike Srpske. SNSD je pokrenuo i peticiju kojom odbacuje izmjene zakona. Pravnici poručuju kako je stvar završena. Čak i ako ne bude volje za usaglašavanjem u parlamentarnim klupama, privremeno nametnute mjere, poručuju, nemaju rok trajanja.

Primjena izmjena Krivičnog zakona BiH počet će onog momenta kada bude objavljen u Službenom listu BiH. I to je s pravnog stanovišta jasno, poručuju pravnici. Druga strana priče je ona politička. Obaveza državnih parlamentaraca je da izmjene zakona usvoje u istom tekstu, odnosno u nametnutoj formi. Šanse za to su za nikakve, dok se drugi nadaju takvom scenariju u nekoj kasnijoj fazi. Pravni stručnjaci poručuju da stupanjem izmijenjenog Zakona na snagu, krivično djelo negiranja genocida neće se razlikovati od bilo kojeg krivičnog djela iz Krivičnog zakona BIH.

VLADO ADAMOVIĆ, advokat

Što znači da je ovaj zakon primjenjiv i njega će tužioci poštovati, to što skupština ili parlement kasnije usvaja taj zakon, to znači da su se oni usaglasili da odlukom visokog predstavnika, to postaje dio domaćeg zakonodavstva. Tako da se ne treba zavaravati da se čeka odluka parlamenta i da neko padne u zabludu da do tada može činiti ova krivična djela.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručuje da je odluka Valentina Incka dovela u pitanje opstanak BiH. Kako kaže, naredni potezi biće odgovor na uzurpatorsko ponašanje međunarodne zajednice. SNSD je pokrenuo peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju izmjena zakona.

Najavu vladajućeg SNSD-a da će naredni koraci biti izraz volje političkog vodstva, ali i građana, opozicija u Republici Srpskoj ocjenjuje kao opasan i neodgovoran potez koji može da prouzrokuje nesagledive posljedice.

MILAN RADOVIĆ, zamjenik predsjednika SDS-a

Ovdje je u pitanju strah od odgovornosti koji je prisutan kod vladajuće elite koja nas je dovela u katastrofalnu ekonomsku, ali i političku situaciju. Stvara se politička slika u međunarodnim krugovima da je srpski narod jedini problem u BiH i to je ozbiljna situacija. Moramo biti svjesni da je ovaj potez SNSD-a opasan i neodgovoran i može da prouzrokuje nesagledive posljedice.

Zabrana negiranja genocida je civilizacijsko pitanje, a nikako nacionalno kako ga žele predstaviti neki političari, kaže sociolog Bajtal. Krivci su, napominjе, naznačeni u presudama i nepotrebno je potencirati kolektivnu odgovornost jednog naroda.

ESAD BAJTAL, sociolog

Svi oni koji su u dodiru na bilo koji način sa genocidom uključujući i politički imaju potrebu da se brane, zašto se brane, pa zato što su u potpuno svjesni veličine porazne veličine zločina genocida koji je počinjen i htjeli bi nekko da ga se oslobode.

TANJA TOPIĆ, politički analitičar iz Banjaluke

Mislim da je u pozadnini ta jedna vrsta manipulacije ali i igranje na kartu nacionalnih osjećanja što nosi tu jednu snažnu emotivnu dimenziju i naboj i što onda doprinosi homogenuizaciji većine građana uz jedno takvo stajalište i odbranu od tog izmišljenog napada odnosno etiketiranja cjelokupnog naroda etiketom da je genocidan.

Kakvi će konkretno biti najavljeni potezi iz Republike Srpske, biće jasnije naredne sedmice, nakon sastanka parlаmеntarnih stranaka iz ovog entiteta.