Nezakonitosti koje se dešavaju tokom izbora u Bosni i Hercegovini u velikoj su mjeri posljedica razmjene i trgovine mjestima u biračkim odborima kojima se koriste političke partije.

Na ovaj način nerijetko uspijevaju da ostvare potpunu kontrolu, zahvaljujući kojoj se dešava da na pojedinim biračkim mjestima, bude stoprocentna izlaznost i podrška nekom kandidatu.

U Centralnoj izbornoj komisiji ističu kako su upoznati i sa trgovinom i sa razmjenom mjesta u biračkim odborima. Međutim, ove dvije pojave, koje mogu dovesti u pitanje regularnost cijelog izbornog procesa, teško su dokazive.

SUAD ARNAUTOVIĆ, član CIK-a BiH

„Da bi ste zaista dokazali da se to desilo morali bi postojati neki dokumenti. Ali političke stranke to ne rade putem dogovora pisanog, to ide usmeno. Ti meni daj mjesto ovdje, ja ću tebi dati mjesto tamo. Dakle, vrlo je teško tu samu radnju dokumentovati i dokazati i naći joj u zakonu osnov za sankcioniranje“, rekao je Arnautović.

Iako je Izborni zakon jasan da u biračkom odboru može biti samo jedan član iz jedne političke stranke, u praksi to izgleda sasvim drugačije.

VEHID ŠEHIĆ, Forum građana Tuzla – Koalicija “Pod lupom”

„Mi dolazimo u situaciju da u jednom biračkom odboru možete imati dva ili tri člana biračkog odbora koji predstavljaju jednog političkog subjekta. To automatski stvara neku sumnju u regularnost izbora na tom biračkom mjestu”, kazao je Šehić.

Kontrola sastava biračkih odbora postiže se na tri načina – direktnom kupovinom mjesta u odboru, razmjenom mjesta i imenovanjem fiktivnih kandidata ili političkih stranaka na izborima. Upravo ovaj treći način doveo je do nevjerovatnog broja učesnika na predstojećim lokalnim izborima. U nekim gradovima za izbore se prijavilo po 90 političkih subjekata.

BRANISLAV BORENOVIĆ, predsjednik PDP-a

„To je sve s ciljem da određene političke stranke imaju unificirane biračke odbore i da imaju stopostotnu kontrolu nad procesom brojanja, izbornim procesom, jer posmatrači imaju određene mogućnosti, ali ne mogu da spriječe u potpunosti izbornu krađu ako imate organizovan birački odbor“, objasnio je Borenović.

Kontrolu nad biračkim mjestima pokušavaju da ostvare i vlast i opozicija.

TANJA TOPIĆ, politička analitičarka

„Nema nedužnih. Najprije, nama je svima to postala potpuno prihvatljiva činjenica, a riječ je rekla bih o najizraženijem primjeru političke korupcije“, istakla je Topićeva.

MARKO ŠIKULJAK, urednik portala “Frontal”

“Očito da stranke smatraju da je kontrola biračkih odbora neophodna za njihov bolji rezultat, za vlast da ostvari možda neki glas više, da na neki način kontroliše izborni proces, a za opoziciju da spriječi krađu kako oni kažu“, rekao je Šikuljak.

Birački odbori kao najniži nivo izborne administracije su ključni aspekt cjelokupnog procesa, smatraju i u OEBS-u koji biračke odbore ocjenjuje kao najslabiju kariku u provođenju izbora u BiH. U OEBS-u ističu da su više navrata pozivali na unapređenje izbornog procesa, te da funkcionisanje i sastav biračkih odbora trebaju biti jedno od ključnih područja fokusa budućih reformi.

“Navodi o trgovanju pozicijama u biračkim odborima “izazivaju zabrinutost i pozivaju na akciju s posebnim naglaskom na osiguravanje nepristranosti izborne administracije”. Misija OSCE-a u BiH nastavlja podržavati Centralnu izbornu komisiju BiH kroz brojne aktivnosti usmjerene na povećanje kapaciteta članova općinskih izbornih komisija i integriteta biračkih odbora”, naveli su iz misije OSCE-a u BiH.

Iako se gotovo svi političari slažu da su izborni proces i zakon manjkavi niko se pretjerano ne trudi da bilo šta promijeni. A i zašto bi kada je postojeći zakon više nego stimulativan za eventualne prepravljače volje građane, s obzirom na to da je za tako nešto predviđena gotovo simbolična novčana kazna od 200 KM.