Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević, ministar rada i socijalne politike Veljko Drljača, ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić i pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez razgovarali su danas s premijerima i predstavnciima kantona o zdravstveno-ekonomskim mjerama donesenim s ciljem suzbijanja i ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa.

Kako je nakon sastanka kazao premijer Novalić, razgovarano je i o budućnim potencijalnim mjerama u zdravstvu i u privredi.

“Bitno je da o ovome redovno razgovaramo s kantonima, jer samo koordinirane mjere donose rezultate kakve želimo. Prisutne sam upoznao sa statistikom i hronologijom do sada donesenih mjera na nivou FBiH, jer svaki kanton zna svoje rezultate. Analizirali smo rezultate ekonomskih mjera Vlade FBiH. Naši su ključni ciljevi maksimalno sprječavanje širenja zaraze, kao i svaka moguća pomoć zdravstvu. Zdravstvene mjere ostavljamo struci, no podsjećam da je FBiH do sada mnogo uložila u zdravstvene i ekonomske mjere”, kazao je Novalić.

Naglašava da bi u narednom periodu u FBiH, a preporuči je to i kantonima, trebalo promijenio karakter podrške i praćenja ekonomskih mjera i rezultata koje sa sobom nose.

“Ne bismo više govorili o grantovima, već o ekonomskim mjerama koje su aktivne i koje kroz povećanje privredne aktivnosti donose ravnotežu u budžete i socijalni sektor. Prije svega tu bismo govorili o investiranju u zdravstvo koje smo definirali zakonom o konsolidaciji zdravstva, koji je na parlamentu. Također govorit ćemo koje su to vrijednosti u pregovorima sa Svjetskom bankom. Mi bismo svakako povećavali investicionu potrošnju, mada zapadne ekonomije povećavaju široku potrošnju. Mi u našoj širokoj potrošnji nemamo veliki broj naših roba i s te strane nisu multiplikativne kao što je investiciona potrošnja”, rekao je federalni premijer.

Ističe da investiciona potrošnja podrazumijeva radikalniju izgradnju autocesta, cesta i energetike, a to se preporučuje na federalnom i kantonalnom nivou.

“Povećali bismo garantni fond ukoliko bude potrošnja tog resursa. Zasad je to 500 miliona, prva četiri su odobrena ovih dana. Mogli bismo govoriti i o regresiranju kamata, jer to je polučilo dobro iskustvo na Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Mogla bi to uvesti i Federacija. Ulagali bismo i u nove lance vrijednosti, ono što izvozimo, poput mlijeka, mesa, itd, a uvozimo sirovinu, bismo mogli zatvoriti taj lanac vrijednosti po vertikali, da to bude generator zapošljavanja”, objasnio je.

Naglašava i da podrška zapošljavanju neće izostat.

“Mi sada imamo minus 12.700 uposlenih i to je naša prva briga. Naše mjere su bile fokusirane upravo na održivo zapošljavanje, jer to su istovremeno uplatioci obaveza i potrošači, tako da ćemo svojim mjerama u zapošljavanju pokušati najmanje vratit tih 12.700 i za to prilično mnogo novca stoji na raspolaganju. Morat ćemo i dalje pomagat, da ne kažem grant, sektore koji se u sljedećoj godini ne budu mogli podići, bez obzira da li bude vakcina ili ne. Vratili bi podršku kulturi, sportu i normalnim ljudskim aktivnostima jer posljedice koronavirusa na socijalnu sliku društva su i veće od ekonomskih”, zaključio je Novalić.