Novi program razvoja poljoprivrede na području Semberije za naredne tri godine obuhvata stočarstvo, proizvodnju voća i povrća i ruralni razvoj, a formira se na osnovu dogovora između proizvođača, stručnjaka i lokalne zajednice. Ono što je drugačije u odnosu na prethodne godine je to što se poljoprivrednici mogu nadati značajnijem dijelu novca iz gradske kase.

Stočarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo su tri strateška sektora razvoja poljoprivrede, navodi se u Programu razvoja poljoprivrede u naredne tri godine. Plan je da, do 2023. godine, grad ojača male proizvođače.

LJUBIŠA PETROVIĆ, gradonačelnik Bijeljine

“Da u polju računa vodimo računa o malim proizvođačima, kada ćemo sa tačnom visinom podsticaja reći da i mali proizvođači dobiju podsticaj, takođe u govedarstvu i svim granama stočarstva, rekao je Petrović”

Poljoprivrednici su pozdravili ovu ideju, ali su skeptični da li će do njene realizacije i doći.

ĐORĐE VAKČIĆ, poljoprivrednik

“90% podsticaja dobije deset odsto ljudi, a deset odsto podsticaja dobije ovih 90%. Sve se svodi na prste dvije ruke ljudi koji dobijaju podsticaje, a što se tiče nas manjih porizvođača, to je sve ništa, kazao je Vakčić”

Da će najavljeno biti učinjeno, uvjeravaju iz Odjeljenja za poljoprivredu. Oni su na sastanku sa udruženjima poljoprivrednika istakli i da će biti povećana izdvajanja za poljoprivredu iz gradskog budžeta.

STEVAN TRIVKOVIĆ, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina

“Svi težimmo ka tih 6 %. Pitanje je da li ćemo zbog pandemije moći, ali je svakako cilj i želja svih danas u Gradskoj upravi da taj procenat bude što prije postignut, istakao je Trivković”

Povrtlarstvo u Semberiji posljednjih godina ima problem sa prekomjernim uvozom kultura koje povrtlari mogu i sami proizvesti, zbog čega je potrebna i podrška države.

MIĆO ŽIVIĆ, PZ “Povrtlarstvo”, Crnjelovo

”Strahovit pad povrtlarske proizvodnje. Ja u žargonu kažem ili imamo konzervu, a nemamo otvarač, ili imamo otvarač, a nemamo konzervu. Da se iznađe rješenje šta je problem, kao što je npr. paprika na otvorenom, zašto ne može da uspijeva kod nas, a u Srbiji, samo preko Drine uspijeva”, objasnio je Živić.

Međutim, ima i onih koji ne žele podsticaje. Prijedlog uzgajivača svinja je da se za njih, umjesto podsticaja, formira budžetska rezerva za hitne slučajeve.

SLOBODAN PETRIĆ, Udruženje uzgajivača svinja Republike Srpske

“Kada je situacija s mesom dobra, nema potrebe da dobijamo tu hiljadu maraka, ne znači nam ništa. Daj da sačuvamo ta sredstva da možemo da intervenišemo na tržištu”, kazao je Petrić.

Poljoprivrednici su optimistični da će nadležni zaštititi domaću proizvodnju i usvojiti mjere zbog kojih su početkom godine morali na ulice.

SAVO BAKAJLIĆ, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice

“Vidite i sami da nešto oteže i Ministarstvo vanjskih poslova i Ministrarstvo vanjske trgovine, da stavi tačku dnevnog reda na glasanje. To je u četvrtak, nadamo se da će biti donijeta da pokušamo zaštititi domaću proizvodnju, pa ćemo onda na lokalnu zajednicu”, rekao je Bakajlić.

Pored podrške lokalne zajednice i države, poljoprivrednici se posljednjih godina sve više okreću i projektima za dodjelu bespovratnih sredstava, koji su, kako kažu, dobar put za opstanak i razvoj seoskih gazdinstava.