Novinari pripadaju jednoj od profesija koje su na prvoj liniji borbe protiv pandemije koronavirusa. Radom na terenu svakako spadaju u rizičnu grupu. Osim ovog rizika, pandemija koronavirusa prouzrokovala je i značajan pad ekononmskih aktivnosti, pa time i prihoda od marketinga, od kojeg privatni mediji uglavnom žive. Bosna i Hercegovina već bilježi prve otkaze novinarima, koji su se za pravnu pomoć obratili i Udruženju BH novinari.

Od početka pandemije, velik broj radnika u BiH ostao je bez posla, a među njima ima i novinara. Prvi su krizu u medijima osjetili kolege iz grupacije Oslobođenje. 15 radnika TV kuće O kanal proglašeno je tehnološkim viškom. O tome kako su se snašli govori Slađan tomić, jedan od njih.

SLAĐAN TOMIĆ, novinar

“Neki su se snašli, neki su dobili ponude, neki razmišljaju, a neki će sebi uzeti malo vremena jer žele da ovo vrijeme pandemije iskosite za odmor i planiraju tražiti novi posao. Položaj novinara u BiH je zaista težak, korona je samo na jedan način personifikacija želje i volje poslodavca, mene je samo strah da u nastavku ove krize ne bude medija koji budu otpuštali radnike i mislim da ce prvi na udaru biti oni novinari koji su najhrabriji i najglasniji”.

Udruženju BH novinari do sad se za pomoć javilo 10 novinara. Iz udruženja ističu kako je razlog tome činjenica da su mnogi od njih pravno nezaštićeni, budući da su pod honorarnim ili sličnim ugovorima. Neki su mediji, kako bi izbjegli dijeljenje otkaza, svojim radnicima smanjili plate.

MARKO DIVKOVIĆ, BH novinari

“Udruženje BH novinari se obratilo svim medijskim poslodavcima da ovu situaciju pokušaju da tako kažem prevladati zajedničkim snagama, a ne da prvi odgovor na krizu bude otpuštanje. Novinara i medijskih radnika će uvijek trebati, tako da se bojim da će oni koji su prvi požurili da otpuštaju imati najveću štetu”.

Danska i Kanada među prvima su na svijetu oformile fondove za podršku opstanku medija. Reporteri bez granica prate sve vrste udara na medije u svijetu,vte osim na velik broj otkaza upozoravaju i na porast cenzure i pritisaka na novinare. Dugogodišnji novinar Mehmed Halilović smatra da se vlast u BiH treba ugledati na Dansku i Kanadu i pružiti ruku spasa medijima.

MEHMED HALILOVIĆ, novinar

“Mediji su zapostavljeni u ekonomskom smislu i zato apeliram i na vlade, nije dovoljno samo upozoravati vlasnike medija, nego mislim da i vlade moraju promijeniti svoju politiku i ne ophoditi se prema medijima kao nekom tko mora samo prenositi njihove informacije”.

Predsjednica Savjeta Evrope Ursula fon der Lejen upozorila je kako je u ovom trenutku važnije nego ikada omogućiti novinarima najbolje moguće uslove da svoj posao rade slobodno kako bi se suprotstavili brojnim dezinformacijama. Njena poruka očito nije došla do odgovornih u grupaciji Oslobođenje, čija nam je glavna urednica odbila dati izjavu.