Razmatranjem Prijedloga zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku kojim se uređuje zaštita ovog prava zaključeno je današnje zasjedanje, koje će biti nastavljeno sutra u 10.00 poslaničkom raspravom o ovoj tački dnevnog reda.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao da je prijedlog važan za građane Srpske kojima je ovo pravo ugroženo, te da će na ovaj način moći da se zaštite.

“Ovo je prvi put u BiH da se ova oblast uređuje zakonom”, naglasio je Kasipović.

On je dodao da je nakon detaljne analize koju je sprovelo Ministarstvo pravde utvrđeno da je jedan od uzroka predugog trajanja sudskih postupaka neefikasnost vođenja postupka, te veliki broj zaostalih predmeta.

“Vjerujemo da smo ponuđenim rješenjima u zakonu odgovorili na temeljni izazov. Ne idealizujem ovaj prijedlog zakona, ali očekujem da ga poslanici podrže. Vjerujem da će doprinijeti da ljudi u Srpskoj u razumnom roku ostvare svoja prava”, rekao je Kasipović.

U obrazloženju ovog akta navodi se da se u BiH dužina trajanja postupka može osporavati samo podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH, a što se u posljednje vrijeme čini u velikom broju slučajeva.

Prijedlogom zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, ističe se u obrazloženju, propisano je da se zbog povrede tog prava stranci u sudskom postupku u Republici Srpskoj dosuđuje novčano obeštećenje od 300 do 3.000 KM po predmetu.

“U posebnim slučajevima kada je više lica oštećeno u sudskom postupku, u kojem je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, naknada štete može iznositi i do 20.000 KM po predmetu”, navodi se u obrazloženju zakonskog rješenja kojim je propisano da se sredstva za isplatu novčanog obeštećenja i naknadu imovinske štete obezbjeđuju u budžetu Republike u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za isplatu obeštećenja.

U obrazloženju ovog akta se navodi da su ranije imenovani članovi Radne grupe za pripremu novog ili izmjenu i dopunu važećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te da će se predstavnici Ministarstva pravde u toj grupi, prilikom izrade teksta Zakona, zalagati i da se dopune dosadašnje odredbe Zakona o VSTS-u BiH, na način da se disciplinska odgovornost sudija u predmetima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku preciznije normira.

“Samo na taj način se postiže u potpunosti zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kako prevencijom, tako i kažnjavanjem postupanja predmetnog sudije, a koje je dovelo do povrede tog prava”, navodi se u obrazloženju ovog akta.

Potpredsjednik Narodne skupštine Milan Petković je tokom skupštinske rasprave o ovoj tački dnevnog reda čestitao resornom ministarstvu za donošenje ovakvog zakona, ali je podnio nekoliko amandmana s ciljem da se definiše razumni rok, skrati dužina rokova i povećaju novčana obeštećenja.

I Klub poslanika SDS-a podnio je više amandmana na zakon u kojima se, između ostalog, traži preciziranje određenih odredbi i rokova.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju po hitnom postupku.

Različiti stavovi vladajućih i opozicije oko aerodroma Trebinje

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Đorđe Popović rekao je da RS treba sa svoje strane da stvori sve predusove kako bi Hercegovina što prije dobila aerodrom u Trebinju.

Tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, Popović je rekao da ne stoji priča da će RS izdvojiti neka enormna sredstva za ovu investiciju.

Popović je rekao da su u određivanju lokacije aerodroma u Trebinje odlučivali stručnjaci iz oblasti vazdušnog saobraćaja Srbije.

Poslanik SNSD-a Valerina Lakić smatra da je izgradnja aerodroma u Trebinju dugogodišnji san građana ovog kraja i da će ovaj projekat pomoći razvoju turizma i svih drugih privrednih grana u Hercegovini.

“Ovaj aerodrom daće mogućnost za zaposlenje mnogih radnika”, rekla je Lakićeva i dodala da je izgradnja aerodroma u Trebinju od istorijskog značaja za privredu i stanovništvo.

Šef poslaničkog kluba SDS-a Miladin Stanić smatra da je izgradnja aerodroma u Trebinju “populistički projekat koji nije realan da se ostvari”, ali da će SDS podržati ovaj zakon.

S njim se nije složio poslanik SDS-a Nebojša Vukanović koji smatra da je nerealno da se realizuje projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, jer Hercegovini nedostaju putevi, privreda i drugi važni infrastrukturni projekti.

“To što vama predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vodi kampanju, neka mu služi na čast. Dosta je više Vučićeve prljave kampanje u vašu korist”, rekao je Vukanović.

On je naveo da Vučić ne voli narod u Republici Srpskoj.

Narodna skupštna Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju.

Višković: Aerodrom Trebinje ima perspektivu

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je izgradnja aerodroma Trebinje veoma važna i značajna za Republiku Srpsku i Hercegovinu, a da će vlasnik 100 odsto biti Srbija, koja je investitor.

Višković je istakao da će se o tome danas raspravljati na sjednici Narodne skupštini Republike Srpske, kao i o preduslovima kako bi posao izgradnje mogao da počne.

“Postoje zajednički timovi RS i Srbije koji će raditi na realizaciji ovog projekta. Kada zakoni i odluke budu usvojeni, stvara se pravni osnov da se od 1. oktobra uđe u postupak eksproprijacije za izgradnju tog objekta. Investicija je vrijedna oko 100 miliona KM. Prvi avioni, očekujem, da će početi da lete već krajem 2021. godine”, rekao je Višković u parlamentu NSRS odgovarajući na poslanička pitanja.

On je naglasio da ovaj aerodrom ima veliku perspektivu.

Na NSRS će se raztmatrati, na prijedlog Vlade, još i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti – po hitnom postupku, Prijedlog odluke o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Aerodrom Trebinje” po hitnom postupku i Prijedlog odluke o usvajanju dijela Plana parcelacije za auto-put i gasovod dionice Vukosavlje–Brčko i Brčko-Rača po skraćenom postupku za dionicu Vukosavlje–Brčko – po hitnom postuku.

Počela sjednica

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske počela je danas u Banjaluci, a na predloženom dnevnom redu su prijedlozi zakona o posredovanju u prometu nepokretnosti, o upravnoj inspekciji, o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju i o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Sjednica je počela minutom šutnje za Momčila Krajišnika, osuđenog ratnog zločinca i prvog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, koji je nedavno preminuo od posljedica korona virusa.

Pred poslanicima će se naći 18 tačaka dnevnog reda, a prva tačka predviđa poslanička pitanja predsjedniku Vlade Republike Srpske.

Na dnevnom redu su i Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nepokretnosti, Prijedlog zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju i Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, objavljeno je na sajtu Narodne skupštine.

Pred poslanicima će se naći i Nacrt zakona o protivgradnoj zaštiti, Nacrt zakona o slobodnim zonama Republike Srpske, te Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.

Dnevnim redom predviđeno je da budu razmotreni i Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske, odnosno Izvještaj Agencije za osiguranje Republike Srpske o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj, Izvještaj Agencije za osiguranje Republike Srpske o radu i Izvještaj Agencije za osiguranje Republike Srpske o finansijskom poslovanju. Sva tri izvještaja se odnose na period od 1. januara do 31. decembra 2019. godine.

Među tačkama dnevnog reda su i Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske i to Izvještaj Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2019, Izvještaj Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o radu za 2019. godinu i Izvještaj Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o finansijskom poslovanju za period 1. januara i 31. decembra 2019. godine.

Na dnevnom redu su i Izvještaji Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske o radu za 2019. godinu i to Izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period od 1. januara do 31. decembra, te Godišnji revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za 2020. godinu.

Jedna od tačaka dnevnog reda je i Specijalni izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima BiH , Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta i kantonima /prema budžetskim jedinicima/, sa izuzetkom policijsko-bezbjednosnih struktura.

Pred poslanicima će se naći i Informacija o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2019. godine, kao i Informacija o implementaciji Strategije za suzbijanje nasilja u porodici Republike Srpske /2014-2019. godina/.