Na dnevnom redu naredne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) naći će se Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Njegovim usvajanjem stranke će imati zakonsko pravo da traže kraće trajanje sudskih procesa u kojima učestvuju. Dosadašnja praksa pokazala je da sudski procesi traju čak decenijama.

Mnogo više građana zna za suđenje u nerazumnom, nego u razumnom roku, jer ima sporova koji traju decenijama. U jednom takvom koji traje od 1996. godine, klijenta zastupa advokat Milan Petković.

MILAN PETKOVIĆ, advokat

„Ja sam treći advokat u tom postupku. Evo sad smo u fazi da ponovo čekamo prvostepenu presudu, što znači da taj predmet u svakom slučaju neće završiti minimalno ni za dvije ili tri godine. Možda će napuniti i punih 30 godina. A vrijednost tog spora je oko hiljadu, hiljadu i po maraka, jer se radi o 500 kvadrata zemljišta. Čak nije građevinsko nego je poljoprivredno zemljište“.

Sporovi koji dugo traju stvaraju veliku štetu i građanima i privrednim subjektima. Novi zakon bi to trebalo da popravi.

IVANKA MARKOVIĆ, zamjenik predsjednika Zakonodavnog odbora NSRS (SDS)

„Svrha donošenja Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku jeste da se obezbijedi da postupci koji se vode u građanskim predmetima, ali i u nekim krivičnim predmetima, budu riješeni u razumnom roku koji je dovoljan da se sve činjenice i okolnosti rasvijetle i da se u najboljem interesu stranke donese odgovarajuća presuda“.

Sudije nisu protiv novog zakona, ali kažu da može imati prilične reperkusije na Budžet Republike Srpske, jer Sud, ako odluči da je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, može dosuditi novčanu naknadu oštećenoj strani, od 300 do 3.000 KM po predmetu. Ako je više oštećenih u sudskom procesu, ta naknada može da bude do 20.000 KM. Poručuju kako ovaj zakon ima još spornih stvari.

MILAN BLAGOJEVIĆ, Okružni sud Banja Luka

„Ovim zakonom će biti omogućeno da se moćnici obračunavaju sa sudijama prikazujući da sudije ne rade, navodno, a u stvari skrivajući od javnosti da sudovi nemaju dovoljan broj sudija i da je to razlog neažurnosti sudija“.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske smatraju da efekti ovog zakona neće biti potpuni bez veće disciplinske odgovornosti sudija, te da u tom pravcu treba ići sa izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS).

„Mora se preciznije normirati disciplinska odgovornost sudija u predmetima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku. Samo na taj način se postiže u potpunosti zaštita prava na suđenje u razumnom roku, prevencijom, kao i kažnjavanjem postupanja predmetnog sudije, koje je dovelo do povrede prava na suđenje u razumnom roku.“

Iako je lijepo zamišljen, postoje i brojne nedoumice oko novog zakona. Osim što nije jasno precizirano šta je razuman rok za neki sudski proces, nije definisana ni odgovornost sudija čiji će eventualni nerad biti plaćan iz Budžeta, odnosno novcem svih građana, ako se utvrdi da se odugovlači sa rješavanjem nekog predmeta.