Zbog pandemije koronavirusa i mjera ograničenja kretanja, sve je češće nasilje u porodici. U regiji Bijeljina zabilježen je porast poziva za prijavu nasilja od početka pandemije. U Sigurnoj kući na sjeveroistoku zemlje smješteno je osam korisnika.

U Fondaciji “Lara” u Bijeljini, od proglašenja vanrednog stanja i uvođenja mjera ograničenja kretanja, imaju povećan broj prijava porodičnog nasilja. Pozive žrtava na broj 1264 primaju skoro svakodnevno.

“U odnosu na prošlu godinu to je blagi porast prijava nasilja, od početka godine imamo 120 prijava nasilja u porodici. Zbog izolacije, zbog ograničenja kretanja provode dosta više vremena s nasilnicima tako da nisu u mogućnosti da prijave nasilje i ograničen je i njima kontakt s okolinom”, kaže Dragana Petrić iz Fondacije “Lara”.

U Sigurnoj kući u ovom gradu smješteno je osam žrtava, od kojih je najmlađa beba. Posljednja žrtva nasilja u Sigurnu kuću stigla je pred samo proglašenje pandemije.

Radionice su redukovane, a za korisnike su obezbijeđene i dodatne aktivnosti, poput plastenika i dječijeg igrališta

“Broj osoba koje prolaze kroz sigurnu kuću je sveden na minimum, nemamo spoljnih saradnika, samo oni koji su zaposleni u ‘Lari’ tamo rade kako bi što manje ljudi cirkulisalo kroz objekat. Same žrtve koriste dvorište, van dvorišta se ne izlazi. Djeca imaju igralište u kom može da se organizuje njihovo slobodno vrijeme”, ističe tehnička koordinatorica Sigurne kuće u Bijeljini Mirzeta Tomljanović.

U nekim dijelovima zemlje situacija je još komplikovanija. Tako je u Trebinju, zbog pandemije usporeno otvaranje sigurne kuće.

“Ja se nadam da neće doći do odlaganja jer zapravo ovakva situacija pogađa žene žrtve porodičnog nasilja, jer su prisiljene da ostaju s nasilnikom u izolaciji, uskraćena im je mogućnost kontaktiranja i sa organizacijama i sa institucijama”, naglašava direktorica Fondacije ženskog centra u Trebinju Ljiljana Čičković.

Kako ističu psiholozi, pored ograničenog kretanja, nasilničko ponašanje povećava i niz drugih faktora.

“Veliki gubitak posla, ta finansijska kriza, koja itekako utiče na porast frustracije, anksioznosti i egzistencijalnih problema, s druge strane nasilnici su ovisnici, da li o kocki, da li o alkoholu, da li o nekim društvenim okupljanjima”, kaže psihoterapeutkinja Dželila Mulić Čorbo.

Iz organizacija koje rade sa žrtvama nadaju se da će se situacija što prije stabilizovati, jer je vanredno stanje dodatno zakomplikovalo i prijavu nasilja

“Mi i dalje ne znamo na koji način bi se ponašali kada bi dobili potrebu da smjestimo novu korisnicu u sigurnu kuću. Žena će, čak i ako je žrtva nasilja teže će se odučiti za odlazak u Dom zdravlja npr. jer je povećana mogućnost zaraze s jedne strane, a s druge strane jer misle da su nadležni zauzeti rješavanjem aktuelnih problema”, kaže Dragana Petrić iz Fondacije “Lara”.

Prognoze za naredni period nisu dobre. Stručnjaci upozoravaju da će, sa smirivanjem epidemije, krajem aprila i početkom maja doći do povećanog broja slučajeva porodičnog nasilja.