Posljednjih godina na području Republike Srpske povećan je interes poljoprivrednika za organsku proizvodnju povrća i voća. Ovaj vid proizvodnje je zahtjevan, a mi smo provjerili kako prepoznati organske proizvode?

Jedini sertifikovani proizvođači organske hrane u Semberiji ove godine povrćem i jagodama zasijali su gotovo deset hiljada hektara. Kako ističu, proizvodnja organskih proizvoda je veoma zahtjevna.

LJILJANA JANKOVIĆ, ravnateljica poduzeća “Agroplan”

“Sve se radi ručno skida se od najmanje travke. Mora da se radi, svaka biljka koja je na početku bolest čupa se, čupa se i okolo, ako krene bolest sve zaštite se rade preventivno, ako je bolest, čupamo i bacamo”.

Proizvodi su nešto skuplji nego oni u konvencionalnoj proizvodnji, a tržište

im nije naklonjeno, ističu u ovom preduzeću.

DRAGAN JOKOVIĆ, poduzeće “Agroplan”

“Idemo sa jako niskom cijenom još uvijek da bi podstakli prodaju, među jako nam je teško boriti se sa marketima i teško je biti proizvođač, niste zaštićeni od strane države, nismo ni promovisani, najprije treba zaštititi proizvođače.”

S obzirom na to da veliki broj poljoprivrednika svoje proizvode naziva organskim, postavlja se pitanje, kako razlikovati organsko povrće i ono domaće konvencionalne proizvodnje? Da bi neki proizvod nosio oznaku organskog, najprije mora da posjeduje certifikat koji se obnavlja svake godine.

DRAGANA ZEC, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske

Ukoliko je sertifikovan mora biti oznaka entiteta i mora da se nalazi kod ovlaštene kontrolne organizacije koja je izvršila sertifikaciju kao i njihov  logo, to je dokaz da je proizvod sto posto organski.”

Pored oznake “organsko” kojom su označeni organski proizvodi, u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske izdvojili su i dodatna sredstva za podršku ovom vidu proizvodnje. Prvi efekti već su vidljivi.

GORAN BURSAĆ, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske

“U ministarstvu poljoprivrde bilježimo rast površina pod organskom proizvodnjom. On se praktično dupla svake godine i to pokazuje trendove i na tržištu.”

Cilj je da Bosna i Hercegovina bude bio bašte Evrope i mjesto sa koga će zdravi proizvodi odlaziti u svijet kao zaštitni znak i brend ovog dijela Evrope, a uz to snabdijevati i domaće tržište kvalitetnim proizvodima.