Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja otkucava tik uz Hrvatsku, izjava je predsjednika Francuske Emmanuela Macrona koja je izazvala brojne reakcije. Bh. zvaničnici tvrde da Macronova tvrdnja, u kojoj našu zemlju dovodi u kontekst međunarodnog terorizma, nema uporište.

“Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije Makedonija, niti Albanija, nego Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja otkucava tik pored Hrvatske i koja se suočava sa problemom džihadista povratnika u BiH”, rekao je, između ostalog, Macron u intervjuu datom listu “The Economist”.

Nakon ove izjave uslijedila je ekspresna reakcija predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Prvo, sastanak sa francuskim ambasadorom u BiH. Upoznao ga je sa podacima da Bosna i Hercegovina uspješno učestvuje u borbi protiv terorizma i ekstremizma, te da u BiH nema terorističkih napada. Oglasio se i Šefik Džaferović. Član bh. Predsjedništva poručuje da od 2016. godine nije zabilježen nijedan odlazak na ratišta u Siriji.

“Osnovni problem Bosne i Hercegovine, a što vjerujem zna i predsjednik Macron, je u djelovanju destruktivnih snaga u BiH koje žele podjelu i koje blokiraju funkcionisanje BiH”, kaže Džaferović.

S druge strane, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da su Macronove izjave potkrepljene upornim radom njegovih službi.

“Mi ne bi trebali da ignorišemo i da se obračunavamo sa stavom Macrona, kako to pokušavaju iz Sarajeva da urade. Nego da pokušamo da angažujemo naše institucije, i u RS, i one na nivou BiH da se smisleno bore protiv toga”, smatra Milorad Dodik.

Za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića, BiH nikome nije prijetnja. Navodi posljednji izvještaj State Departmenta i drugih obavještajnih agencija u kojima se kaže da je BiH napravila značajan
progres u borbi protiv terorizma. Uporišta u Macronovim tvrdnjama nema, kaže i ministar bezbjednosti Dragan Mektić.

“Neodgovorna i čudna izjava Macrona, po pitanju povratka sa sirijskog ratišta kad Francuska sigurno ima deset puta više boraca. Nikad nismo poricali odlazak naših boraca, ni ekstremizam u BiH i jako smo puno učinili da stabilizujemo tu situaciju”, navodi Mektić.

Bezbjednosne službe u BiH dobro rade svoj posao, a Macronova izjava ne odražava objektivnu sliku stanja u BiH, smatra dekan Fakulteta za kriminalistiku Nedžad Korajlić.

“Ne bi bilo dobro da se to pripisuje Bosni. Jer mnogi drugi su uzroci tome, sjetimo se 96. i 97. gdje smo imali grupu islamista, francuskih državljana koji su prešli na islam, a koji su na području BiH radili terorističke akcije koje smo identifikovali, predali sigurnosnim službama Francuske, a oni su onda pobjegli”, podsjeća Korajlić.

“Macronova izjava ukazuje, međutim, na neke druge stvari. Da su za Bosnu i Hercegovinu vrata EU definitivno zatvorena. I ne samo za BiH, već i za Sjevernu Makedoniju, Albaniju… Mislim i za cijeli zapadni Balkan. I da je u toku jedno veliko geopolitičko preusmjeravanje, presložnjavanje odnosa”, mišljenja je dekan Fakulteta za bezbjednost u Banjaluci Predrag Ćeranić.

Lavina reakcija i među stranim analitičarima. Makronovo viđenje Zapadnog Balkana, kažu, zasnovano je na neznanju. Reagovala je i predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji Tanja Fajon.

“ Naravno, to nije slavan trenutak za EU, ja sam se već nekoliko puta žalila zbog neotvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuska je uzela cijelu EU ka svog taoca”, kaže Fajon.

“Mislim da su ove njegove izjave zapravo rezultat trenutne francuske slabosti i njenog nezadovoljstva njenim statusom u globalnim međunarodnim odnosima”, tvrdi Elmir Sadiković sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Zbog posljednje izjave francuskog predsjednika Bosna i Hercegovina se našla u žiži svjetskih medija.

Washington Post i New York Times u fokus stavljaju i podatke o odlasku bh. državljana na strana ratišta, te navode da je BiH bila prva država u Evropi koja je uvela zatvorske kazne do deset godina za građane koji se bore na stranim ratištima ili regrutuju druge za to.