U povodu obilježavanja godišnjice rođenja Hamze Hume, Muzej Hercegovine Mostar organizirao je izložbu “Mostar je bio i ostao moja prva i skoro jedina inspiracija – 125. godina Hamze Hume”.

Izložba autora mr. Ibrahima Dizdara, muzejskog savjetnika, kroz veoma šaroliku lepezu muzejskih eksponata prikazuje osebujan književno-kulturni rad Hamze Hume, a otvorena je u srijedu u Ćorovića kući.

Na nešto manje od 20 izložbenih panoa prikazani su književno- arhivski materijali koje baštini muzejska građa zbirke “Ostavština Hamze Hume”.

Po riječima autora zbirke, izborom muzejske građe, kojom je predstavljeno književno stvaralaštvo Hamze Hume, mogu se vidjeti fotografije, portreti, oni pojedinačni i u društvu sa prijateljima i književnicima, razglednice, pismena korespondencija, primarna dokumentarna građa poput ličnih iskaznica, članskih karata, svjedodžbe, uvjerenja, potvrde, dopisi, službovna rješenja, pozivnice, pisma, kao i naslovnice štampanih djela, članci u štampanim medijima, originalni pisani književnikovi materijali, korespondencija s izdavačkim agencijama i stranim štamparskim kućama.

Govoreći o najznačajnijem književniku u plejadi bh. majstora pisane riječi i njegovom književnom stvaralaštvu, muzejski savjetnik i autor izložbe Ibrahim Dizdar istaknuo je kako je Hamza Humo bio pjesnik, pripovjedač, romansijer, dramatičar, esejista, kritičar, publicista, prevodilac i urednik.

On je podsjetio kako ga je Hercegovina, gdje je Humo rođen, inspirirala za većinu njegovih najkvalitetnijih književnih djela.

Naime, Hamza Humo rođen je u Mostaru 1895. gdje je pohađao Osnovnu školu i Gimnaziju.

Uhićivan je kao napredni omladinac i protivnik austrougarske vlasti, a zatim mobiliziran u vojsku koju je  odslužio u Mađarskoj. Studirao je u povijest i umjetnost u Zagrebu, Beogradu i Beču.

“Za vrijeme studija bavio se književnošću i novinarstvom koje će mu postati stalna profesija. Između dva rata živio je u Sarajevu i Beogradu, a za to vrijeme se svraćao u Hercegovinu, u kraj koji ga je inspirirao za većinu njegovih najkvalitetnijih književnih djela. Tu u svom rodnom kraju, naselju Cim, kako je sam govorio, proveo je najljepše dane djetinjstva i mladosti”, naveo je autor izložbe.

Surađujući u mnogim časopisima, listovima i revijama, Hamza Humo objavio je veliki broj pjesama, pripovijedaka, reportaža, članaka, odlomaka, a dio tih radova, rasijanih u raznim jugoslavenskim publikacijama, štampao je u posebnim knjigama, u izdanju raznih poduzeća i ustanova.

Objavio je veliki broj zbirki pjesama, a slavu i ugled stekao je svojim kapitalnim djelom, velikom poetskom pripovijetkom ili malim lirskim romanom “Grozdanin kikot” (Beograd, 1927.), koje je doživjelo više izdanja, a objavljeno je i na nekoliko stranih jezika, čime se uzdigao preko ovdašnjih književnih granica i ušao u antologiju svjetske književnosti.