Novoimenovani specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer na marginama Bledskog strateškog foruma komentirao je i budućnost Bosne i Hercegovine. Izrazio je nadu da će čelnici što prije pronaći kompromis.

Što se tiče približavanja BiH članstvu u NATO-u, Palmer je istakao da slanje Godišnjeg nacionalnog programa ne znači članstvo već bolju i kvalitetniju saradnju. Njegovo imenovanje za specijalnog predstavnika, kako kaže, naglašava posvećenost SAD-a ovom regionu.

Posvećenost SAD-a Zapadnom Balkanu, formiranje vlasti u BiH i njen put u NATO, teme su koje su bile u fokusu sastanka ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka i Matthewa Palmera. Novoimenovani specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan je poručio da pitanje Kosova ostaje najvažnije u regionu, ali Vašington ostaje opredjeljen za reforme u BiH.

“SAD želi da se što prije formira vlast na svim nivoima, da se nastavi sa jačanjem institucija i vladavine prava, te da se jasno razumije da ANP ne znači članstvo i da se sada ne odlučuje o članstvu u NATO-u”, stoji na Facebook profilu ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka.

“S tim da su Amerikanci naravno veoma zainteresovani da se ovo pitanje takozvanog Godišnjeg nacionalnog programa do kraja precizno razumije, da se to pitanje odvoji od pitanja članstva o kojem se sada ne raspravlja, i jako im je stalo da se to do kraja razumije u javnosti u BiH”, rekao je Crnadak.

Palmer je ponovio ono što mi stalno ponavljamo – da aktiviranje odnosno slanje prvog godišnjeg nacionalnog programa ne znači članstvo u NATO-u, izjavio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

“Ja se nadam da će doći konačno do ušiju nekih političara tu u BiH ono što mi stalno ponavljamo, a to je ponovio i gospodin Palmer, da aktiviranje odnosno slanje prvog Godišnjeg nacionalnog plana ne znači članstvo u NATO-u i dok ne budemo svi u BiH spremni za NATO-u neće biti članstva u NATO-u”, kaže Izetbegović.

Palmer je rekao kako se nada da će čelnici u BiH naći put naprijed kroz kompromis, koji će svakome dati osjećaj da je nešto dobio. Bosni i Hercegovini je, ističe, potrebna politička reforma koja će podržati snažne i funcionalne institucije na državnom nivou, kao i na nivou Federacije BiH.

“Ja sam posvećen partnerskom radu sa vlastima u BiH na svim nivoima, na državnom nivou, federalnom nivou, kantonalnom nivou, u svrhu podržavanja Evropske budućnosti naroda BiH”, rekao je Palmer.

Palmer pokušava da stavlja sve političke aktere u istu ravan, što je dobar pristup, smatra član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja Mostar Milan Sitarski.

“Pretpostavljam da je izostavio iz tog nabrajanja nivoa vlasti Republiku Srpsku zato što tamo trenutno ne postoji institucionalna kriza, ali pretpostavljam, ako bi se ušlo u reformu sistema, da bi bilo govora i o reformama tamošnjeg entitetskog sistema, ali detalje treba dočekati da vidimo hoće li, ponoviću, bilo kakva inicijativa gospodina Palmera doći blizu realizacije”, kaže Sitarski.

Najveći diplomatski uspjeh u regiji bio je Dejtonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH. Dejtonski sporazum nikad nije bio zamišljen kao fiksni okvir nego kao okvir koji se mijenja.

“Skloniji sam evoluciji nego revoluciji uticaja tog sporazuma”, rekao je Palmer.