Društvene mreže preplavljene su vijestima i sadržajima u vezi sa pandemijom koronavirusa, za koje ne postoje naučno utemeljene i provjerene činjenice. Iako je naučna zajednica jasna da su vakcine jedino efikasno sredstvo u borbi protiv pandemije, antivakserskih grupa je sve više. Istraživali smo gdje je granica između slobodnog izražavanja mišljenja i širenja panike.

Od početka pandemije ambise društvenih mreža preplavile su dezinformacije vezane za oboljenje, ali i kvazinaučni savjeti o liječenju kao i o štetnosti vakcina. Prema procjenama, lažne plasirane vijesti o tome po ostvarenom dosegu mogu se mjeriti s onim koji ostvaruju profesionalni mediji. Pitali smo građane vjeruju li u to što ko zna ko plasira.

  • Propagande vrše. Ne znam, ne znam. Svako ima svoje mišljenje. Ja znam da u nekim zemljama i policija interveniše , neće da se vakcinišu. Ja sam se vakcinisao i opet nosim masku.
  • Milioni ljudi primaju te vakcine sada mi pametni da kažemo nevalja. Ja kada kupim Bactrim ženi tamo piše nuspojave. Može biti, to, to. Tako i od vakcine.
  • Nikad u životu se ne bih vakcinisao, nikad. Gledao sam više puta, ono praznu daju, nema ništa unutra. Kako mislite? Ima na internetu pa pogledajte, ima na internetu.
  • Ne bih to smatrala nekom relevantnom činjenicom, ja smatram to praznovjerjem. Medicina stoji iza toga.

Takozvani antivakseri u dokolici šire opasne dezinformacije, stvarajući krug neutemeljenih činjenica o štetnosti vakcina, svjesno ili nesvjesno ugrožavajući tuđe zdravlje, pa i život. Imunolozi podsjećaju da je zapravo jedini spas, kao i mnogo puta do sada, upravo u vakcinama, koje se, pojašnjavaju, rigorozno kontrolišu.

“Ja postavljam tom antivakcionalnom lobiju pitanje – šta je alternativa ako nema vakcine. Neka oni ponude alternativu. Nema je. Znate šta je alternativa, nestanak. Sviju. Hoće li to biti za godinu, pet, za deset. Na kraju krajeva ne moramo svi umrijeti od ove bolesti, umrijećemo od gladi. Biće uništeno gospodarstvo, privreda, poljoprivreda, zdravstvo, školstvo, sve će biti uništeno”, upozorava imunolog Jasenko Karamehić.

Gdje je granica između slobodnog izražavanja mišljenja i širenja panike? Koliko stavovi izrečeni na društvenim mrežama mogu biti predmet, eventualno, i krivične odgovornosti?

“Ova sfera javnih objavljivanja poziva neće moći biti procesuirana u toj grupi krivičnih djela vezanih za zaštitu zdravlja ljudi, ali bi tužioci mogli ozbiljno porazmisliti, bez obzira na slobodu govora, izražavanja, mišljenja itd. da li neke nestručne objave, a naročito pozivi na masovno postupanje mogu ući u kategoriju tzv. opće-opasnih radnji”, tvrdi advokat Vlado Adamović.

Podsjećamo, u cilju suzbijanja antivakserskog pokreta. Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal u Beogradu zbog iznošenja lažnih tvrdnji putem sredstava javnog informisanja o štetnosti vakcina protiv koronavirusa, saslušalo je četiri osobe.